svijet.hr
28. Studeni 2023.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
Centar dijeljenih usluga
Bernays
Bernays

Sveta Stolica: Objavljeni detalji o sprovodu bivšeg pape Benedikta XVI.

Objavljeni detalji o sprovodu bivšeg pape Benedikta XVI.
Tijelo Benedikta XVI. od ponedjeljka u bazilici sv. Petra, sprovod 5. siječnja i predvoditi će ga papa Franjo.
PROSINAC
31
2022

Piše:

Hina

Tijelo Benedikta XVI., koji je umro u subotu u dobi od 95 godina, bit će izloženo od ponedjeljka u bazilici svetog Petra kako bi vjernici mogli odati počast, objavio je Vatikan, dodajući da će se sprovod bivšeg pape održati 5. siječnja i da će ga predvoditi papa Franjo.

Bivši papa Benedikt XVI. preminuo je u subotu u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu, objavio je glasnogovornik Svete Stolice. "S tugom vas obavještavam da je papa emeritus, Benedikt XVI., preminuo danas u 9,34 sati u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu. Daljnje informacije bit će dostavljene što je prije moguće", rekao je glasnogovornik u pisanoj izjavi.

Papa Franjo objavio je u srijedu da je umirovljeni papa Benedikt XVI. "teško bolestan" i pozvao na molitvu za 95-godišnjeg prethodnika čije je odreknuće od papinske službe 2013. iz zdravstvenih razloga iznenadilo svijet. Papa emeritus Benedikt XVI., pravim imenom Joseph Ratzinger, izabran je za papu 2005. nakon smrti Ivana Pavla II. a podnio je ostavku 2013. zbog narušenog zdravlja i povukao se u samostan u Vatikanskim vrtovima.

Umirovljeni papa rođen je u Bavarskoj kao Joseph Ratzinger prije nego što je izabran za papu.

Živio je relativno povučeno u vatikanskom samostanu od svoje ostavke 2013. godine. Mjesecima se govorilo da je Benedikt fizički slab i da jedva govori. Kada je 19. travnja 2005. njemački kardinal Joseph Ratzinger izabran za Papu, težak je križ preuzeo jer morao je obuti cipele svoga prethodnika, obožavanog komunikatora Ivana Pavla II., suočiti se s gubitkom vjere u 21. stoljeću te s nizom skandala, od financijskih do onih najpotresnijih, pedofilskih. "Nakon velikog pape Ivana Pavla II., kardinali su izabrali mene, jednostavnog i poniznog radnika u Gospodinovu vinogradu", bile su riječi kojima je teolog Ratzinger, povučeni intelektuac, ljubitelj glazbe, pijanist, pozdravio konklavin izbor.

Od samog početka novog su poglavara Rimokatoličke crkve kritičari tukli iz svih raspoloživih oružja.

Njemačka, njegova domovina koju je izabrao za prvo putovanje kada je postao Papa, ponosila se izborom svoga sina, no iz reformiranih krugova pljuštale su kritike da je prekonzervativan, protivnik reforma i napretka. Britanski tisak cinično se poigrao njegovim imenom nazivajući ga Papa Ratzy (u aluziji na naci, od nacizma) pišući da je bio pripadnik Hitlerove mladeži, a londonski Daily Mail's objavio je naslov "Od Hitlerove mladeži do vatikanskog tvrdolinijaša".

Zašto je Bog šutio

Ratzinger, međutim, nije nikada bio simpatizer nacizma, njegova se obitelj protivila Hitlerovu režimu, a kao dječak morao je nositi uniformu kao i svi drugi učenici u doba nacističke diktature.

Za povijesnog posjeta Auschwitzu, mjestu zloglasnog koncentracijskog logora, osudio je holokaust i zapitao se zbog čega je Bog šutio dok su padali milijuni žrtava, uglavnom Židova u doba nacističke Njemačke. Godinu dana nakon izbora na sebe je navukao bijes muslimana kada je na sveučilištu u Regensburgu ujesen 2006. citirao Manuela II. Paleologa, bizantskoga cara iz 15. stoljeća koji je rekao da je kršćanstvo tijesno vezano uz razum, a da je širenje vjere mačem nerazumno. Na optužbe nekih islamskih teologa da unosi napetosti u odnose među religijama za razliku od svoga prethodnika koji je islam i kršćanstvo nastojao zbližiti, Papa se ispričao i rekao da je "duboko ožalošćen" što su dijelovi njegova govora možda bili uvredljivi jer to mu nije bila nakana.

Svoja je stajališta objasnio u razgovorima s islamskim teolozima koji su ih prihvatili, a za posjeta Istanbulu molio je u Plavoj džamiji uz islamskog muftiju, odašiljući poruku pomirbe muslimanskom svijetu.

Kosturi iz ormara

No najveći izazov s kojim se morao suočiti Benedikt XVI. pedofilski su skandali koji su desetljećima bili pometani pod tepih, a razotkriveni su u doba njegova pontifikata.

"Koliko samo prljavštine ima u Crkvi, čak i među onima koji bi kao svećenici trebali u potpunosti pripadati Njemu. Koliko ponosa, koliko samodostatnosti", rekao je Benedikt XVI. na misi za Veliki petak 2005., kao da je anticipirao najveći skandal koji će pogoditi Crkvu.

Optužbe za pedofiliju u crkvenim redovima koju su umjesto da je osude i počinitelje izruče pravdi biskupi godinama prikrivali eksplodirale su 2009. i 2010. Bila je to najveća kušnja Benediktova pontifikata i konačno obilježje po kojemu će se pamtiti.

Papa je inzistirao na tome da Crkva preuzme odgovornost i jasno se žrtvama ispričao u ime Crkve, što dotad nitko od njegovih prethodnika nije učinio. Biskupi moraju osuditi zlostavljanje djece, rekao je Benedikt XVI. i donio jasne propise o postupanju u takvu slučaju. I dok su ga kritičari optužili da je godinama oklijevao iako je znao za pedofiliju, sam Benedikt nije nikada javno iznio vlastitu verziju događaja, a pristaše ističu da je učinio više nego ijedan drugi Papa u spremnosti da se suoči s tim bolnim pitanjem. Curenje dokumenata s Papina radna stola 2012., bio je novi težak skandal koji je na optuženičku klupu doveo osobu od njegova najvećeg povjerenja, njegova sobara Paola Gabrielija. Sobar je osuđen, a Papa mu je oprostio no afera je ukazala na niz financijskih malverzacija i bespoštednu borbu za vlast unutar Crkve.

Ostao bez snage

Benediktov pontifikat pratili su gafovi i nesporazumi koji su uglavnom bili izglađeni, no oni su nevažni u odnosu na velike izazove s kojima se suočava Rimokatolička crkva u 21. stoljeću. Papa je vjernike redovito pozivao da pokažu ustrajnu snagu vjere i da ne podliježu hedonizmu potrošačkog društva.

Redovito je osuđivao terorizam, pobačaj, istraživanje embrija i eutanaziju, sklapanje istospolnih brakova i branio tradicionalnu obitelj. Protivio se zaređivanju žena u svećenice. Mnogi vatikanolozi bili su razočarani kada je Ratzinger, koji je 23 godine bio čuvar doktrine Ivana Pavla II., bio izabran za njegova nasljednika. Ocijenili su ponajprije da je prestar i držali da je njegovo papinstvo prijelazno nakon 26-godišnje vladavine poljskoga pape, što je bio treći najdulji pontifikat u povijesti Crkve. Njegovo čvrsto vođenje Kongregacije za doktrinu vjere, moderne nasljednice Svete Inkvizicije, oduševljavalo je konzervativce, a zabrinjavalo umjerene katolike i druge kršćane čije je Crkve znao opisivati kao defektne. Zbog gorljive obrane katoličke doktrine prozvan je "Božjim rotvajlerom".

Ratzinger je dominirao Vatikanom od smrti Ivana Pavla II. 2. travnja 2005. i kada je služio misu prije konklave, oštro je upozorio da moderne bezbožne trendove valja odbaciti i osudio relativizam što je postala poruka kojoj će se stalno vraćati.

"Imati jasnu vjeru, utemeljenu na vjerovanju crkve, danas se često etiketira kao fundamantalizam. Dok je relativizam, koji se prepušta biti bacan tamo-amo i otplavljen svakim novim učenjem, izgleda kao jedini prihvatljiv pristup po današnjim mjerilima", rekao je tom prigodom. "Mi se krećemo prema diktaturi relativizma koji ništa ne priznaje za sigurno i koji za najviši cilj ima nečiji ego i nečije vlastite želje", upozorio je Ratzinger. Za svoje je ime odabrao Benedikt prema Benediktu XV., vještome diplomatu i poborniku humanitarnog rada kojega se pontifikat od 1914. do 1922. odvijao u doba tragičnih krvoprolića Prvog svjetskog rata i turbulentnog poraća. I pontifikat Benedikta XVI. bio je turbulentan u današnjem svijetu "izloženom tolikim brzim promjenama i uzdrmanom pitanjima od duboke važnosti za život vjere", rekao je kada je odlučio povući se jer u njemu više nema "nužne snage tijela i duha da na odgovarajuć način upravlja službom koja mu je povjerena".

Umirovljenički dani

Benedikt je umirovljeničke dane provodio relativno izoliran od javnosti, u vatikanskom samostanu Majke Crkve s pogledom na vatikanske vrtove. Mnogi su strahovali kako će izgledati suživot dvojice živućih papa, ali je Benedikt odmah obećao svoju punu odanost nasljedniku Franji i toga se držao. "Papa je jedan, zove se Franjo", rekao je Benedikt, kojem je od papinskih obilježja ostalo jedino bijelo ruho, u razgovoru za Corriere Della Sera prije četiri godine.

No, popularna kultura prigrlila je ideju dva autoriteta u Vatikanu.

Film "Dvojica papa" brazilskog redatelja Fernanda Meirellesa prikazuje razgovore autoritarnog njemačkog pape kojega glumi Anthony Hopkins i budućeg papu iz Argentine, u interpretaciji Jonathana Prycea, ljubitelja nogometa koji Benedikta želi naučiti plesati tango. U jednoj od svojih posljednjih javnih objava, Benedikt je u veljači ove godine zamolio oprost od žrtava seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi, no odbacio je optužbe da je bio umiješan u prikrivanje istine. U svojem pismu Benedikt priznaje "prekršaje i pogreške koje su se dogodile za vrijeme mojeg mandata" i izražava "iskren zahtjev za isprikom svim žrtvama seksualnog zlostavljanja".

PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
PROSINAC
31
2022
<
>
  • Wildersova pobjeda primjer iz udžbenika za europsku populističku desnicu
    Wildersova pobjeda primjer iz udžbenika za europsku populističku desnicu
    "Europska unija je u opasnosti od smrti iznutra i izvana", istaknuo je francuski europarlamentarac Raphael Glucksmann za radio France 2 u petak.
    31.12.2022.
  • Izrael i Hamas skloni pregovarati o produljenju prekida vatre
    Izrael i Hamas skloni pregovarati o produljenju prekida vatre
    Prekid vatre između Izraela i Hamasa koji je omogućio oslobađanje talaca, zatvorenika i dopremu pomoći u Pojas Gaze ulazi u četvrti i završni dan a pregovara se o produljenju čemu su obje strane sklone.
    31.12.2022.
  • Što se događa s taocima nakon oslobađanja
    Što se događa s taocima nakon oslobađanja
    Teško je odgovoriti na to pitanje, kažu stručnjaci, jer sposobnost oporavka bivših talaca jako i nepredvidivo varira.
    31.12.2022.
  • Oslobođeno 39 palestinaca, izraelske obitelji dočekale drugu skupinu talaca
    Oslobođeno 39 palestinaca, izraelske obitelji dočekale drugu skupinu talaca
    Šest žena i 33 mladića do 19 godina vraćeno je obiteljima u istočnom Jeruzalemu i na Zapadnoj obali.
    31.12.2022.
  • Rusija pokrenula najveći napad dronovima
    Rusija pokrenula najveći napad dronovima
    Rusija je tijekom noći pokrenula najveći napad dronovima na Ukrajinu, čiji je glavni cilj Kijev, objavile su u subotu ujutro ukrajinske zračne snage.
    31.12.2022.
  • Rješenje dvije države potrebnije nego ikad
    Rješenje dvije države potrebnije nego ikad
    "Moramo obnoviti našu odlučnost da slijedimo rješenje o dvije države gdje bi Izraelci i Palestinci mogli jednog dana živjeti jedni pored drugih u dvodržavnom rješenju s jednakom mjerom slobode i dostojanstva", kazao je Biden nakon puštanja prvih talaca.
    31.12.2022.
  • Hrvatska je za što brže otvaranje pregovora BiH s EU
    Hrvatska je za što brže otvaranje pregovora BiH s EU
    Tijekom službenog posjeta BiH šef hrvatske diplomacije sastao se s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, a nakon toga kazao je kako pozdravlja politički trud i strpljenje BiH na putu europskih integracija.
    31.12.2022.
  • Počelo primirje u Gazi, zasad se poštuje
    Počelo primirje u Gazi, zasad se poštuje
    Primirje je započelo u 7 ujutro po lokalnom vremenu, a uključuje sveobuhvatni prekid vatre na sjeveru i jugu Gaze, oslobađanje 13 izraelskih žena i djece kao talaca od strane militanata kasnije tijekom dana i dotok pomoći u opkoljenu enklavu.
    31.12.2022.
  • Antiislamski i antieuropski populist Geert Wilders mogući novi premijer
    Antiislamski i antieuropski populist Geert Wilders mogući novi premijer
    Nakon što je u prošlosti davao oštre komentare protiv EU, ublažio je svoj ton tijekom predizborne kampanje dok je pokušavao uvesti svoju stranku u vladu.
    31.12.2022.
  • Zemlje bivše Jugoslavije nazaduju u suočavanju s prošlošću
    Zemlje bivše Jugoslavije nazaduju u suočavanju s prošlošću
    "Vrijeme pritišće u postizanju učinkovite pravde, odštete i istine za žrtve", rekla je u izvješću Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava.
    31.12.2022.

Najčitanije

Pomoć

SAD šalje Kijevu vojnu pomoć od 200 milljuna dolara, a Oslo sustave protiv dronova

Crno more

Navodna ruska mina eksplodirala kod rumunjskog turističkog odredišta

Od ponoći raste cijena goriva

Benzin poskupljuje za tri, a dizel deset centi po litri

HNL

Livaja s dva gola 'poništio' neiskorišteni jedanaesterac. Istra 1961 - Osijek 4-4

Mediji

Prvi ispitani uhićenici bit će raspoređeni u 14 zatvora po Grčkoj

Italija

Od subote na Lampedusu raznim plovilima stiglo gotovo 1000 migranata

Ancelotti

Modrić i Kroos su nam važni i neće biti pričuvni igrači

Revolt Grka

Građani traže slobodan pristup plažama

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam