Dok ukrajinske zastave vijore europskim prijestolnicama, a zapadni se tenkovi pripremaju za transport u Ukrajinu, mađarski premijer otvoreno dovodi u pitanje održivost Ukrajine kao suverene države. U Budimpešti je njegova vlada oblijepila ulice plakatima protiv sankcija, a državna opera postavlja produkciju “Rat i mir” Sergeja Prokofjeva, prenosi Politico.
Rusija je, rekao je Orbán nedavno eklektičnoj skupini stranih konzervativnih ličnosti, već uspjela napraviti od Ukrajine olupinu kojom se ne može upravljati.
"Sada je Afganistan", rekao je Orbán tijekom rasprave za okruglim stolom opisane u časopisu The American Conservative. Vladimir Putin neće izgubiti i vrijeme je na strani Rusije, ustvrdio je, nazivajući Ukrajinu "ničijom zemljom".
Ta je poruka gotovo dijametralno suprotna retorici koja kruži oko ostatka Zapadnog saveza, koji je prošli tjedan prešao još jednu crvenu liniju, obećavši Ukrajini isporuku desetaka modernih tenkova. I to pojačava napetosti između Mađarske i susjedne Ukrajine. Orbanove izjave izazvale su bijes među ukrajinskim dužnosnicima.
U Budimpešti se na Orbanov pristup gleda kao na djelomično domaću političku smicalicu kojom se želi odvratiti pozornost od ekonomskih problema Mađarske, kao i naklonost nacionalističkim biračima. No među stručnjacima također postoji osjećaj da je Orbanova retorika nešto više od običnog kratkoročnog politikanstva - mađarski čelnik, kažu, želi očuvati svoj dugogodišnji odnos s Kremljom.
U svakom slučaju, posljedice ilustriraju rastući jaz između Orbána i ostatka njegovih EU i NATO saveznika.
"Politički čelnici u mađarskoj vladi često govore o promicanju mira, ali od osude sankcija do prihvaćanja ruskih prijedloga o 'prekidu vatre' - oni nastavljaju gurati politiku koju podržava Putin", rekao je David Pressman, američki veleposlanik u Budimpešti.
"Pridružujemo se pozivu mađarske vlade na mir, ali ti pozivi trebaju biti upućeni Vladimiru Putinu", rekao je u izjavi poslanoj e mailom, dodajući da će Washington "nastaviti zagovarati kraj ovog rata tako što će odlučno stajati uz njegove žrtve.”
Ali dok je većina Zapadnih saveznika pružila potporu Ukrajini koja ruši tabue, Mađarska udvostručuje svoj stav da bi se Kijev jednostavno trebao prestati boriti.
“Naša elementarna ljudskost i osjećaj za moral”, rekao je Orbán državnom radiju u petak, “zahtijevaju da učinimo sve što možemo da zamrznemo liniju bojišnice, da dođe do prekida vatre i da pregovori počnu.”
Orbánovi ciljevi
Stručnjaci kažu da Orbán nije antiukrajinski nastrojen. Njegova je retorika jednostavno pokušaj da igra na obje strane i osvoji političke bodove kod kuće.
Premijer je proveo godine provodeći dvostruku vanjsku politiku: uživajući u prednostima članstva u EU i NATO-u dok je razvijao unosne odnose s Moskvom, Pekingom i drugim autoritarnim prijestolnicama.
A kada je ista Ruska vlada kojoj se udvarao izvršila invaziju na Mađarskog susjeda, Orbán je osudio invaziju, ali nije u potpunosti odustao od svog prijateljskog stajališta prema Rusiji.
Mađarska još uvijek nastavlja s projektom proširenja svoje nuklearne elektrane zajedno s ruskim Rosatomom. A mađarski dužnosnici nastavljaju putovati u Rusiju kako bi razgovarali o energetskim poslovima. Zemlja, koja je uvelike ovisna o ruskom plinu, potpisala je ugovor o još većoj opskrbi prošlog ljeta, dok su druge države tražile smanjenje ovisnosti o ruskim energentima.
I dok je Budimpešta odobrila pakete sankcija EU-a, Orbán je pokušao ublažiti neke odredbe. U međuvremenu, kod kuće, vodio je opsežnu kampanju protiv sankcija okrivljujući Bruxelles za ekonomske probleme Mađarske.
“Orbán je puno uložio” u svoju politiku naklonjenu Rusiji, rekao je Péter Krekó, direktor Instituta za politički kapital, istraživačkog tijela specijaliziranog za mađarsku vanjsku politiku.
"Postoji inercija koja ga dovodi u tom smjeru", rekao je. “Čini se da Vlada nije u stanju ispraviti ove pogreške.”
Ima i tu povijesti
Mađarska i Ukrajina također imaju duge, problematične odnose zbog spora oko jezičnih prava govornika mađarskog koji žive u zapadnoj Ukrajini. Predvidljivo, cjelokupan Orbanov stav od početka, uključujući i najnovije komentare, samo je produbio te napetosti.
"Ovo je, nažalost, očito ruska retorika", rekla je Ivanna Klympush-Tsintsadze, predsjednica odbora Ukrajinskog parlamenta za EU integracije, upitana o posljednjim Orbánovim komentarima.
"Mađarska je dugo bila neprijatelj slobode", rekla je u tekstualnoj poruci. "Iznenađeni smo", dodala je, da mađarske izjave i aktivnosti "još nisu dobile odgovarajući odgovor unutar EU-a i NATO-a."
Premijerovi kritičari brzo su se distancirali od vladinog pristupa Ukrajini, tvrdeći da Orbán ne predstavlja sve Mađare.
“Orbánov komentar je više nego sramotan”, rekla je Mađarska europarlamentarka Katalin Cseh, koja se nedavno vratila s putovanja u Kijev zajedno s ostalim članovima oporbene stranke Momentum.
Ukrajina je, rekla je, "zemlja hrabrih boraca za slobodu i sunarodnjaka Europljana, koji zaslužuju naše najveće poštovanje".
Mađarska vlada nije odgovorila na zahtjeve za komentar. Tamošnje ministarstvo vanjskih poslova, inzistira međutim na stajalištu da je vlada dobronamjerna.
Odgovarajući na odluku Kijeva da pozove svog veleposlanika, ministarstvo je provladinom mediju reklo da rat dovodi do smrti i pretvara dijelove Ukrajine "u pustoš".
"Zbog toga", navodi ministarstvo, "Mađarska želi mir i trenutni prekid vatre umjesto isporuke oružja."
Govori ono što misli da drugi neće
Premijerova retorika o Ukrajini djelomično je i posljedica rane pogrešne procjene razvoja sukoba, kažu stručnjaci.
"Vlada se kladila na brzo rješenje sukoba i nadala se kako će Mađarska imati koristi od održavanja odnosa s Rusijom", rekla je Zselyke Csaky, suradnica na Europskom sveučilišnom institutu.
"Neki su očito mislili da bi Mađarska mogla postati neka vrsta 'mosta' između Rusije i ostatka Europe i u međuvremenu ubirati trgovinske i druge pogodnosti", rekla je, dodavši kako je sada "jasno da se to neće dogoditi".
Mađari koji osobno dobro poznaju premijera kažu da je dio objašnjenja za Orbanove kontroverzne komentare to što dugogodišnji političar voli biti otvoren o pitanjima, za koja vjeruje da su drugi čelnici previše plašljivi kako bi se pozabavili njima.
"Mislim da on to radi jer vjeruje da je to ono što mnogi Europljani zapravo misle i očekuje da Europa na kraju neće stati uz Ukrajinu", rekla je Zsuzsanna Szelényi, koja je bila članica Orbánove stranke Fidesz ranih 1990-ih, a sada je kritičar vlasti.
U razgovoru sa stranim konzervativcima, Orbán je aludirao na svoje uvjerenje da bi se neki političari mogli potajno slagati s njim.
“Nijemci pate jer znaju što je u njihovom nacionalnom interesu, ali nisu u stanju to reći”, ustvrdio je.
Ali u Budimpešti također postoji osjećaj da Orban često kritizira odgovor Zapada na rat zato što poslovni krugovi bliski vladajućoj stranci još uvijek imaju koristi od ekonomskih veza s Moskvom te zato što želi ojačati svoju argumentaciju za protivljenje budućim sankcijama koje bi mogle štetiti njegovim odnosima s Rusijom.
Orbánova retorika također dobro pogađa dio njegovog biračkog tijela.
U mađarskoj nacionalističkoj povijesti "imate tradiciju antizapadnjaštva, a imate i tradiciju antiruskih osjećaja", rekao je Krekó iz Political Capitala. Sada, dodao je, antizapadni pristup "nadmašuje" antiruski sentiment.
Ali uvijek pragmatičar, Orbán vidljivo pokušava držati sve svoje mogućnosti otvorenima.
