Uobičajenih spominjanja brojki vezanih uz broj Hrvata koji žive u Njemačkoj i broja njemačkih turista koji svake godine posjete Hrvatsku, je bilo i ovaj put: i njemački kancelar Friedrich Merz i hrvatski premijer Andrej Plenković su prilikom svog prvog susreta u ovoj konstelaciji u Berlinu govorili o hrvatskim iseljenicima i njemačkim turistima kao jamcima dubokog prijateljstva i poštivanja između dvije zemlje koje, iako ne dijele zajedničku granicu, oba premijera nazivaju susjedima.
Bilo je tu i obligatornih zahvala Njemačkoj za podršku od priznanja, preko podrške na putu u Europsku uniju pa do najnovije podrške Hrvatskoj u nastojanjima za članstvo u OECD-u kao i pohvala Hrvatskoj kao uzoritoj posljednjoj članici Europske unije.
Razgovori na istoj razini
No ovoga puta je ipak bilo nešto drugačije. Nakon što je 2016. preuzeo funkciju predsjednika hrvatske vlade, Merz je treći njemački političar s kancelarskom funkcijom kojeg Plenković posjećuje u Berlinu. No i dok je još Angeli Merkel i Olafu Scholzu dolazio po podršku za ovaj ili onaj projekt na kojem je Hrvatska trenutno radila, bilo da se radi o ulasku u zonu eura ili šengensku zonu, sada su prioriteti Njemačke i Hrvatske slični a to je u prvom redu jačanje obrambene spremnosti članica Europske unije ali i NATO-a.
Tu je na prvom mjestu kancelar Merz kao vrlinu naglašavao spremnost da se gura u istom smjeru jer je EU u ovom trenutku, kada je sloga posebice kada je u pitanju odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, vrlo osjetljiva na "soliranje" pojedinih članica poput Mađarske i Slovačke, vrlo važna vrijednost.
Mađarska koristi priliku
Hrvatski premijer nije propustio "bocnuti" Mađarsku govoreći o apsurdnosti situacije u kojoj je Hrvatska indirektno kažnjena sankcijama SAD-a protiv Naftne industrije Srbije (NIS) time što ne prebacuje naftu iz terminala na Krku naftovodom Janaf prema rafineriji u Pančevu.
"Time Hrvatska gubi značajna sredstva", požalio se Plenković. I dodao: "Apsurdno je da Mađari rusku naftu prerađuju i cisternama benzin velikodušno prebacuju u Srbiju. To nema smisla", rekao je Plenković, piše Deutsche Welle.
„Kružna razmjena" oklopnih vozila
Merz se više puta tijekom konferencije za medija zahvalio na podršci koju Hrvatska pruža zajedničkim naumima Bruxellesa kada je u pitanju suočavanje s ruskom agresijom i njezinim posljedicama. Jedan od središnjih projekata hrvatske podrške je i plan o kupnji, ili kako se to naziva "kružnoj razmjeni" tenkova i oklopnih vozila između Hrvatske, Njemačke i Ukrajine.
Deal koji je dogovoren još prošle godine prilikom nastupnog posjeta hrvatskog ministra obrane Ivana Anušića njemačkom kolegi Borisu Pistoriusu, predviđa kupnju 44 modernih njemačkih tenkova Leopard 2 A8 dok bi se istodobno Hrvatska "riješila" svojih M48 tenkova i oklopnih vozila M80, sovjetske tehnologije i time "pomladili" svoji oklopni park za 40-ak godina. Sve skupa financirano sredstvima iz EU fonda SAFE i dodatno potpomognuto iz njemačkog budžeta.
Pismo namjere je u srijedu u prisustvu Plenkovića i Merza Anušić potpisao u Berlinu a prvi tenkovi bi u Hrvatsku trebali stići između 2028. i 2030. Jedan od ciljeva ovog i ovakvih projekata je, kako je objasnio Merz, sinkronizacija borbenih sustava unutar NATO-a što je i preduvjet za masivniju proizvodnju oružja.
No osim o tenkovima, što je jedna od dvije vijesti koju su njemački mediji prenijeli sa konferencije za tisak nakon sastanka Plenković-Merz (druga se odnosila na Merzov komentar na kritiziranje europske migracijske politike iz Washingtona) se govorilo i o ostalim temama koje su ovaj put ipak pale u drugi plan: sprječavanje nereguliranih migracija, proširenje Europske unije i podrška poduzetništvu.
Ne dovoditi u pitanje prednosti Daytona
Plenković je po drugi put u dva dana spomenuo kako je prioritet Hrvatske ubrzanje puta svih zemalja regije zapadnog Balkana kao Europskoj uniji ali posebice Bosne i Hercegovine. Pritom, kako je rekao hrvatski premijer, se Hrvatska nada da bi približavanje i na kraju i članstvo u EU donijelo više ravnopravnosti za Hrvate u BiH.
"Radi se o ravnopravnosti za sva tri konstitutivna naroda pogotovo u ovoj godini kada se obilježava 30 godina Daytona", rekao je Plenković. I Merz je dodao kako se radi o "osjetljivoj temi". "Mi bismo trebali učiniti sve kako prednosti Daytonskog sporazuma ne bi doveli u pitanje", rekao je njemački kancelar.
Dvodnevni posjet Berlinu, u koji je doputovala iz Pariza, brojna političko-gospodarska delegacija iz Hrvatske na čelu s premijerom, završila je Njemačko-hrvatskim gospodarskim forumom u hotelu Adlon. Tamo su se predstavile brojne hrvatske kompanije od kojih su neke, poput Đure Đakovića i Končara, već profitirale od projekta s Leopardima.
U dva dana Plenković se, barem ne javno, nije suočio s pitanjima o sve dubljim svjetonazornim podjelama u Hrvatskoj o čemu svako malo izvještavaju njemački mediji. Je li o tome bilo riječi u četiri oka tijekom razgovora s kancelarom, nije poznato.
