Stadion u Kranjčevićevoj vjerojatno s 12.000 mjesta za gledatelje
"Za Maksimirski stadion namjeravamo provesti javni urbanističko-arhitektonski natječaj početkom sljedeće godine, potom će se kroz godinu razraditi idejni, glavni i provedbeni projekt i ishoditi sve potrebne dozvole. U 2024. bi srušili postojeći stadion te nakon toga počeli graditi novi", objasnio je Korlaet.
U tijeku su razgovori sa Zagrebačkom nadbiskupijom oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, što je preduvjet za građevinske radove. Projekt stadiona u Kranjčevićevoj je gotov, Korlaet se nada da će gradnju sufinancirati Grad Zagreb i HNS s UEFA-om. Da bi to mogao biti stadion za međunarodne utakmice, po pravilima UEFA-e mora imati najmanje 8000 mjesta za gledatelje, a projekt dopušta da ih ima i 12.000.
Sada stadion ima jednu tribinu sa 4000 mjesta pa će se dodati još jedna simetrična, a vjerojatno još i dvije, kako bi imao 12.000 mjesta. Kako Grad ima gotov projekt, gradnja u Kranjčevićevoj počet će vjerojatno do kraja 2023., a stadion bi trebao biti izgrađen unutar godinu dana.
Od sportskih objekata na kojima će se raditi iduće godine, Korlaet je najavio rekonstrukciju Doma sportova i izgradnju bazena u Španskom. Za rekonstrukciju i energetsku obnovu Doma sportova izdana je građevinska dozvola, a riječ je o četiri velike i četiri manje dvorane. I prije potresa krovne rešetke bile su oštećene, potres ih je dokrajčio, a sada se ide u obnovu krovnih nosača, pokrova i svih instalacija i pročelja. "Sve to će stajati 150 milijuna kuna, a nadamo se povlačenju 50 milijuna kuna iz fondova EU-a. Radovi u Domu sportova trebali bi početi u drugoj polovici 2023. i završiti 2024.", kaže Korlaet.
Za EU sredstva Grad planira prijaviti i gradnju bazena u Španskom, koji također košta 150 milijuna kuna, a Korlaet očekuje da bi se moglo povući oko 130 milijuna kuna. Riječ je o gradnji velikog i malog bazena, a bit će tu i sauna, spa, dječje praćakalište, tobogan i polivalentna dvorana.
U 2024. počinje gradnja objekata u bloku Badel
Od velikih projekata Korlaet je za jesen 2023. najavio Paromlin - početak gradnje nove gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra s kongresnom dvoranom za 500 mjesta. Tu će biti i razni izložbeni i ugostiteljski prostori, dječje igraonice te prostori za najam. Zajedno s opremanjem projekt stoji 500 milijuna kuna, a planirano je sufinanciranje iz EU-ovih fondova u iznosu od oko 300 milijuna kuna.
Korlaet za iduću godinu najavljuje i kapitalizaciju vrijednog gradskog zemljišta bloka Badel, koje će Grad prodati ili dati u dugoročnu koncesiju.
"Očekujemo da će se tamo tijekom 2024. projektirati i početi graditi nekoliko objekata. Riječ je o projektu portugalskog ureda koji je prije 10 godina pobijedio na međunarodnom natječaju, te je na osnovu njega napravljen urbanistički plan uređenja koji će uskoro ići u javnu raspravu", istaknuo je.
U obnovi je Hrvatski-prirodoslovni muzej na Gornjem gradu, koji je stradao u potresu. Njegov atrij će se natkriti, na njemu će visjeti razni eksponati i bit će mjesto za održavanje predavanja i izložaba. Bit će tu i most koji će spajati dva krila zgrade, a trebao bi biti završen krajem 2023. U vezi rekonstrukcije i tehnološkog opremanja Kina Europa, planira se projekt koji bi omogućio da se kino čim prije privede svrsi. Statičari utvrđuju koliko je zgrada oštećena u potresu, pa se nadamo se da će kino biti otvoreno iduću jesen, dodao je. Grad u bloku Badel i Podbrežju želi izgraditi nove stanove namijenjene priuštivom stanovanju. Korlaet kaže da Zagreb ima u vlasništvu oko 7000 stanova, a gradske vlasti žele taj fond povećati. Stoga surađuju sa Zagrebačkim holdingom, u čijem je vlasništvu zemljište u Podbrežju, kako bi se izgradilo novih 70 stanova sa zaštićenom najamninom.
Proširenje pješačkih i biciklističkih zona
Razmatraju i proširenje pješačkih i biciklističkih zona u središtu Zagreba – poput dijela od Gundulićeve ulice do Tesline, dijela Preradovićeve do Berislavićeve, te dijela Martićeve ulice.
Početkom 2023. raspisat će se i natječaj za trajno preuređenje Stare Vlaške koja je već pretvorena u pješačku zonu. Sa zapadne strane Trga Franje Tuđmana, duž Prilaza baruna Filipovića do Plive, planira se proširenje biciklističke staze. Također, u Branimirovoj ulici, ispod vijadukta gdje je željeznička pruga, u 2023. planira se napraviti biciklistička staza od skoro dva kilometra od Zavrtnice do Ulice Svetice. Do idućeg ljeta bit će gotova i dionica biciklističke staze "Greenway" od Savskog mosta do Blata. Idućih godina planira se nastavak gradnje, prvo od Jadranskog mosta do Mosta slobode, a potom od Mosta slobode do Mosta mladosti.
U planu je i gradnja podzemne garaže ispod Srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici, na čijem krovu će biti igralište za škole. Investitor će biti Zagrebparking, vrijednost projekta je između 100 i 150 milijuna kuna, a gradnja bi počela 2024.. Grad je naručio prometnu studiju koja će odrediti broj parkirnih mjesta u garaži, jer je ideja da se parkirna mjesta u Klaićevoj ulici oslobode, odnosno premjeste u garažu.
Obnova svih zagrebačkih osnovnih škola stradalih u potresu
Zelena infrastruktura također je u središtu interesa gradskih vlasti - po kvartovima će se raditi slijedovi zelenih prostora, kako bi se u kontinuitetu moglo šetati u sjeni drveća. U 2023. počet će se postavljati solarni paneli na osam gradskih objekata, među kojima je i bazen Utrine, što s 8,5 milijuna kuna financira Norveški fond. Grad je također energetski obnovio svojih 77 objekata, među kojima su škole i bolnice.
Što se tiče obnove nakon potresa, Korlaet podsjeća da je Grad nadležan za obnovu svojih javnih zgrada, a obnova privatnih zgrada je u nadležnosti Ministarstva i Fonda za obnovu, pri čemu Grad sufinancira Fond s 20 posto. U proračunu za 2023. osigurali su, kao i ove godine, 160 milijuna kuna. Pohvalio se da će ovaj mjesec biti završena cjelovita obnova Osnovne škole "Petra Zrinskog" u Krajiškoj ulici, čime će završiti obnova svih zagrebačkih osnovnih škola stradalih u potresu.
Obnavljaju se i bolnice, kulturne institucije i mostovi te infrastruktura. Grad to sve sam financira, a očekuje povrat dijela novca iz Fonda solidarnosti, a ostatak sredstava do cjelovite obnove iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
