Od dolaska na vlast 2015. godine, nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS) koja se sada bori za treći mandat, sukobljavala se s Bruxellesom zbog reforma pravosudnog sustava koje zadiru u neovisnost sudstva ili zakona o medijima skrojenog po mjeri vladajućih.
Izbori su zadnja šansa da se zaustavi udaljavanje Poljske od europskih vrijednosti i njezino približavanje poluautoritarnom sustavu, tvrdi poljska oporba.
"Znam... da oni planiraju sustavno, hladnokrvno, izvesti Poljsku iz Europske unije", poručio je svojim pristašama Donald Tusk, čelnik najveće oporbene stranke Građanska koalicija (KO).
PiS niječe da mu je na umu takav plan.
S ratom u susjednoj Ukrajini i migrantskom krizom na granici, upravo su nacionalna sigurnost i migracije dominirale kampanjom koja se poklopila s narušavanjem donedavno sjajnih odnosa s Kijevom zbog nastojanja Poljske da zaštiti svoje poljoprivrednike od uvoza jeftinijeg ukrajinskog žita.
PiS ove parlamentarne izbore predstavlja kao izbor između oporbe podložne stranim interesima, napose Njemačke koja je blaga prema migraciji, i vlade koja vrsto brani suverenitet Poljske i njezine granice.
"Für Deutschland, dakle za Njemačku, te je riječi vrlo često ponavljao", poručio je čelnik PiS-a Jaroslaw Kaczynski tijekom kampanje ponavljajući sveudilj poruku svoje stranke da je Tusk njemačka marioneta.
"On vas sigurno neće zaštiti od priljeva ukrajinskog žita, jer za tako nešto treba imati hrabrosti - usprotiviti se Njemačkoj, usprotiviti se Europskoj uniji", poručio je Kaczynski.
PiS je u kampanji isticao svoje brigu za građane, socijalne programe koje je proveo te povećanje minimalne plaće što je povoljno utjecalo na životni standard i plašio je birače tvrdnjama da će Tusk, koji je bio premijer od 2007. do 2014., prije nego što je postao predsjednik Europskog vijeća, ugroziti sve te naknade ako dođe na vlast.
Tusk je u kampanji obećao da neće ukinuti nijedan od tih programa te je najavio da će brzo povećati dječje doplatke.
Nadalje, dolaskom na vlast KO će, ustvrdio je Tusk, već dan nakon izbora deblokirati milijarde eura iz fondova koje je Europska unija zamrznula Poljskoj zbog nepoštivanja vladavine prava.
Dužnosnici Europske unije kažu da to nije sasvim izvjesno jer sve promjene koje je PiS izglasao zahtijevaju, prema poljskom ustavu, potpis predsjednika Andrza Dude, saveznika PiS-a.
Neizvjesnost
Poljsko biračko tijelo treba odabrati 460 zastupnika donjeg doma parlamenta (Sejm) te 100 zastupnika gornjeg doma (Senat).
Na dan parlamentarnih izbora Poljaci se izjašnjavaju i o četiri referendumska pitanja: privatizaciji državnih tvrtki, podizanju dobne granice umirovljenja, gradnji ograde na granici s Bjelorusijom te prihvaćaju migranata prema sporazumu Europske unije.
Oporba optužuje PiS da je zlouporabio javni novac za kampanju kojom je nastojao ojačati svoje pristaše, a istodobno je demonizirao oporbu retoričkim sugestivnim pitanjima.
Ankete predviđaju da će PiS ostati najjača stranka u parlamentu, ali neće moći ostvariti većinu.
Neriješen rezultat mogao bi izazvati paralizu rada parlamenta u državi koja je važna članica NATO-a i ključna za nastavak pomoći Ukrajini u obrani od ruske agresije.
PiS-ova vlada koja bi se oslonila na glasove Konfederacije (krajnja desnica), stranke koja je pokušala u eksploatirati protuukrajinsko raspoloženje u birača, vjerojatno bi bila mnogo manje spremna pomagati Kijevu, smatraju analitičari.
Ključni igrač za konačni ishod izbora bit će treća stranka, koalicija Treći put (desni centar).
Međutim, da bi ušle u parlament koalicije moraju osvojiti najmanje 8 posto glasova, a neke ankete predviđaju da će Trećem putu malo nedostajati da prijeđe taj prag i u tom slučaju oporba neće imati dovoljno glasova da sastavi vladu.
Treći put čvrsto poručuje da će osvojiti potreban broj glasova, a jedan od njegovih vođa, Szymon Holownia, rekao je da "se apsolutno ne boji" nakon nedavne ankete koje pokazuje da će koalicija osvojiti 7,6 posto.
Programi
PiS obećaje povećati izdvajanja za socijalne programe. Ako ostvari treći mandat, stranka Prava i pravde povećat će poljsku vojsku na 300.000 ljudi. Kad je riječ o podršci Ukrajini u ratu protiv Rusije, PiS će je nastaviti, ali ne na štetu poljskih interesa. PiS želi veću neovisnost unutar Europske unije i protivi se Paktu o migracijama i azilu Europske unije. Obećaje suzbiti ilegalnu migraciju, napose migrante s Bliskom istoka i Afrike.
Građanska koalicija (KO) obuhvaća liberalnu Građansku platformu, Zelene, Stranku Moderno te Poljsku inicijativu. Obećaje ukinuti PiS-ove pravosudne reforme i odmrznuti milijarde eura iz fonda EU za oporavak. Namjerava poboljšati narušene odnose Poljske s Europskom unijom. U svom programu KO navodi da će jamčiti medijske slobode te liberalizirati zakon o pravu na pobačaj koji je gotovo potpuno zabranjen od 2021.
Treći put - savez stranke Poljska 2050. te Poljske seljačke stranke (PSL) predstavlja se kao alternativa u rivalstvu između PiS-a i KO-a. Ta koalicija desnog centra obećaje u svom programu poednostavniti poreznu reformu, nizom mjera pomoći malom poduzetništvu te povećati izdvajanja za obrazovanje.
Nova ljevica koja trenutačno ima oko 10 posto glasova, mogući je treći koalicijski partner za KO i Treći put. Obećaje reformu zakona o radu, jačanje sindikata i postupno uvođenje 35-satnog radnog tjedna te 35 dana godišnjeg odmora. U programu Noe ljevice je i borba za prava žena, liberalizacija prava na pobačaj te promicanje prava zajednice LGBT, uključivo sklapanje istospolnih brakova.
Konfederacija desnog centra kritizira podložno stajalište aktualne vlade prema Ukrajii. Protivi se povlasticama koje uživaju ukrajinski izbjeglice te želi da prioritet Poljskoj budu ulaganja u vlasitut vojsku, a ne opskrba Ukrajine oružjem. U programu Konfederacije je i ukidanje 15 raznih poreza, zatim nastavak eksploatacije ugljena te borba protiv ilegalne migracije.
