Predsjednica Europskog parlamenta, predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća objavili su zajedničku izjavu povodom treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
“Prije tri godine Rusija je započela sveobuhvatni i nezakoniti agresivni rat protiv Ukrajine. Svoj okrutni rat Rusija je namjerno usmjerila na civilnu i kritičnu infrastrukturu. Ukrajinski narod pokazao je hrabrost u obrani svoje zemlje i temeljnih načela međunarodnog prava. Odajemo počast svima koji su žrtvovali svoje živote i izgubili voljene osobe u obrani neovisnosti i slobode Ukrajine.
Rusija i njezino vodstvo snose isključivu odgovornost za taj rat i zločine počinjene nad ukrajinskim stanovništvom. I dalje pozivamo na odgovornost za sve ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni. Pozdravljamo nedavne korake prema uspostavi Posebnog suda za zločin agresije nad Ukrajinom”, poručili su u izjavi visoki europski dužnosnici.
“Europska unija i njezini partneri djelovali su brzo i ujedinjeno kako bi podržali Ukrajinu. Europska unija Ukrajini je pružila gospodarsku, humanitarnu, financijsku i vojnu pomoć u ukupnom iznosu od 135 milijardi eura, uz vojnu potporu od 48,7 milijardi eura. Europska unija nastavit će Ukrajini pružati redovitu i predvidljivu financijsku potporu uključujući obnovu zemlje nakon rata.
Rusija i njezini građani plaćaju cijenu zbog odluka svojeg čelnika. Zajedno s partnerima uveli smo dosad nezabilježene sankcije protiv Rusije i onih koji su sudjelovali u ratu te smo i dalje spremni povećati pritisak na Rusiju kako bi se ograničila njezina sposobnost vođenja rata. Dobit od zamrznute ruske imovine već upotrebljavamo za potporu obrambenoj industriji i energetskom oporavku Ukrajine. Danas smo prihvatili šesnaesti paket sankcija kako bismo dodatno povećali kolektivni pritisak na Rusiju da okonča svoju ratnu agresiju.
Istodobno smo na razini EU-a poduzeli dosad nezabilježene mjere za povećanje proizvodnje europske obrambene industrije te nastavljamo s jačanjem vlastitih kapaciteta. To će nam omogućiti dodatnu vojnu potporu i suradnju s Ukrajinom te istovremeno jačanje naše obrambene spremnosti i europskog suvereniteta”, stoji u pismu.
“Ukrajina je dio naše europske obitelji. Ukrajinci su izrazili želju za budućnošću unutar Europske unije. Priznali smo to dodijelivši Ukrajini status zemlje kandidatkinje i pokrenuli pregovore o pristupanju. Ukrajina je u najzahtjevnijim okolnostima ostvarila znatan napredak u reformama povezanima s pristupanjem. Već integriramo Ukrajinu u unutarnje tržište EU-a. Budućnost Ukrajine i njezinih građana je u Europi.
U izazovnom međunarodnom i geopolitičkom okruženju naglašavamo važnost održavanja transatlantske i globalne solidarnosti s Ukrajinom. Ističemo potrebu osigurati kontinuiranu usmjerenost međunarodne zajednice na potporu Ukrajini u postizanju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira na temelju ukrajinske mirovne formule.
Čvrsto smo uz Ukrajinu i ponovno potvrđujemo da će prevladati mir, sigurnost i pravda”, zaključuju europski čelnici.
