U okviru Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine najavljene su i dvije posebne mjere za mlade i mlade obitelji. Riječ je o povratu plaćenog poreza na promet nekretninama za kupnju prve nekretnine koji iznosi 3 posto te povrat 50 posto PDV-a koji je platio investitor.
"Program povrata poreza za mlade do 45 godina, definirat će kriterije za povrat - veličina stambene jedinice, broj članova obitelji, maksimalna vrijednost jedinice… Neće se moći kupiti ogromni stanovi“, rekao je na predstavljanju Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Naznačio je tako Bačić da će država, s obzirom na maksimalnu vrijednost stana, ograničiti subvencioniranje onih koji si zapravo mogu priuštiti luksuznu nekretninu. S obzirom da povrat pola PDV-a od 25 posto ipak umanjuje ukupnu cijenu stana, mogao bi se povećati interes kupaca za novogradnje, a to znači da će cijene novih kvadrata, kojih na tržištu ionako nedostaje, pogotovo onih po priuštivijim cijenama, i dalje rasti, piše Dnevnik.hr.
Primjerice, ukoliko mladi par kupi novogradnju za 150.000 eura, država će im uplatiti 15.000 eura što je pozamašan iznos. Ukoliko pak kupe starogradnju za isti iznos, dobit će nešto više kvadrata, ali država će im oprostiti tek 4500 eura koliko iznosi 3 posto poreza na promet nekretninama.
Prema posljednjim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), prosječna cijena četvornog metra novog prodanog stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2024. iznosila je 2377 eura, što je 7,1 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine te 4,3 posto u odnosu na drugo polugodište 2023. godine.
Pritom je prosječna cijena jednog kvadratnog metra novog stana u Zagrebu iznosila 2830 eura, što je 7,9 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 2059 eura ili 7,5 posto više. Podaci DZS-a pokazuju i da je u prvom polugodištu 2024. u Hrvatskoj prodano 1838 novih stanova, od čega 792 u Zagrebu, a 1046 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 148 su stanovi POS-a, dok su njih 1690 prodala trgovačka društva i druge pravne osobe.
Pregledom trenutnog stanja na internetskim oglasnicima, prosječna cijena novogradnje u Zagrebu je oko 3500 eura. Treba napomenuti da se radi o oglašavanim, a ne realiziranim cijenama koje su u prosjeku ipak nešto niže.
Najskuplji kvartovi su Trešnjevka, Medveščak, Jarun, Maksimir, Črnomerec gdje se kvadrati novogradnje prodaju uglavnom od 4000 do 5000 eura. No, ima i projekata gdje je m2 oko 7000 tisuća eura, primjerice na Jordanovcu ili u Medvedgradskoj.
Među jeftinije zagrebačke lokacije spadaju Sesvete, Sveta Klara, Podsused, Veliko Polje i Blato gdje se kvadrat u novogradnji prodaje već za oko 2100 eura.
Najskuplji kvadrati, a radi se o luksuznim novogradnjama u centru grada, prodaju se od 8000 eura pa naviše.
S obzirom na navedeno, kupcima, a ponajviše mladim obiteljima, sve su privlačnije nekretnine u zagrebačkoj okolici. U Velikoj Gorici i Zaprešiću novogradnje dostižu 2400 do 3000 eura po kvadratu, dok se u manjim mjestima poput Dugog Sela kvadrat može pronaći i za oko 2000 eura.
Vedrana Likan, stručnjakinja za nekretnine i direktorica Colliers Internationala, kaže kako je interes za novogradnje ionako velik, a zbog nove državne mjere sasvim će sigurno biti i veći.
"Mjera koja se odnosi na povrat pola PDV-a sigurno će pojačati interes mladih obitelji za kupnju novogradnji jer iznos koji država nudi nije zanemariv. No, ono što ne znamo i za što još nemamo plan je koliko će država brzo vraćati dio PDV-a nakon što kupac plati nekretninu, bilo gotovinom bilo kreditom", ocjenjuje Likan.
Potražnja i ponuda diktiraju cijenu, a novih stanova na tržištu ionako nedostaje, pa će cijene novogradnji i dalje rasti. Koliko još?
"Plafona nema. Dokle god potražnja za novim stanovima divlja, a divlja, jer novca ima, potražnja za kreditima je velika, puno se plaća i gotovinom, bilo koja novogradnja koja odgovara krvnoj slici kupca bit će apsorbirana i prije nego što se zakopa prva lopata", pojašnjava Vedrana Likan.
Ističe kako je najveći potencijal za razvoj novog stambenog portfelja u zemljištima koja su u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave (JLS).
"Tu leži veliki dio dugoročnog rješenja nepriuštivosti u kojoj smo se našli. Jedno od rješenja je aktivacija stambenog portfelja države i JLS-a, drugo je aktivacija zemljišta, a treće su urbanistička pravila koja treba mijenjati. Svi stanovi su ponuđeni komercijalnom sektoru, a nama trebaju urbanističke intervencije za priuštivo i socijalno stanovanje. Svaki privatni investitor vodi se profitabilnošću, ali država, ako želi pronaći rješenje za priuštivost, treba aktivirati zemljišta - da li prodati da li dati u najam, pod kojim uvjetima - dio stanova za priuštivi i socijalni najam... No, što je zemljišta manje, jasno je da će nekretnine biti skuplje", ocjenjuje Likan.
