Je li slučaj Hrvata u Zambiji bio jedini poticaj za djelovanje ili imate i saznanja o sličnim situacijama?
Nažalost, ne radi se o izoliranom slučaju jer smo i na zapadu i na istoku Europe već imali skandale s posvojenjima iz Demokratske Republike Kongo, ali i nekih drugih neuređenih i siromašnih država koje imaju velikih problema s trgovinom ljudima. U Belgiji je, primjerice, prije samo tri-četiri godine otkriveno da su djeca dana u međunarodno posvojenje u stvari oteta biološkim roditeljima, a nerijetko se roditelje, koji su u teškoj materijalnoj situaciji, ciljano dezinformira da je posvojenje privremeno. Ovaj slučaj s hrvatskim državljanima samo je povod za konkretno djelovanje koje se, ako mene pitate, davno trebalo dogoditi na razini Europske unije unatoč činjenici da su njezine ovlasti u obiteljskim politikama limitirane. No, ako stalno možemo raspravljati o zaštiti manjinskih skupina i njihovim pravima u okviru obiteljskog prava, možemo konačno i o zaštiti djece.
Referirate se i na problem trgovine djecom općenito, odnosno ističete kako privatnim Agencijama koje posreduju u postupcima posvajanja, ostaju velike naknade? Imate li informacije o kojim iznosima se radi?
Pojedina svjedočanstva sugeriraju da se radi o iznosima od nekoliko desetaka tisuća dolara, što svakako navodi na sumnju da je u tu „naknadu“ uključen cijeli lanac aktera koji dobivaju svoj dio od trgovine djecom. Naravno, nije tako u svim slučajevima međunarodnog posvojenja i baš zato u svojoj rezoluciji pozivam na privremenu ili trajnu obustavu posvojenja iz država koje nisu potpisnice Haške konvencije o zaštiti djece ili koje imaju dugogodišnjih problema s trgovcima ljudima. Trebamo odvojiti žito od kukolja. Imamo obvezu zaštititi prvenstveno djecu, a onda i posvojitelje, od organiziranog kriminala.
Inicijator ste rasprave u EU parlamentu na tu temu, kakva su vaša očekivanja?
Europski parlament često zna zabrazditi duboko u ideologiju kad se radi o obiteljskim politikama, ali u ovom se slučaju doista nadam da toga neće biti. Moramo imati na umu da je zaštita djece glavni prioritet i naša obveza. Očekujem konstruktivnu raspravu, jasne zaključke i odlučnu političku akciju nakon toga.
Predlažete donošenje rezolucije o međudržavnom posvojenju. Kako bi ista po vašem mišljenju trebala izgledati? Na koji bi način općenito po vašem sudu, mogla biti riješena međudržavna posvojenja, odnosno kakav je vaš prijedlog?
Tekst rezolucije vrlo je uravnotežen, a naglasak je na zaštiti djece od trgovaca ljudima i kriminalnih lanaca prostitucije, pedofilije i dječje pornografije. Uvodni dijelovi rezolucije iznose pravno utemeljenje u važećim međunarodnim konvencijama te nizom statističkih podataka elaboriraju zabrinjavajuće stanje koje traži akciju. Tekst rezolucije jasno osuđuje trgovinu djecom i tzv. "child-shopping"; naglašava da dijete nije roba koju se kupuje i prodaje, već čovjek s vlastitim dostojanstvom i zajamčenim ljudskim pravima; poziva države članice EU-a da privremeno ili trajno obustave posvojenja iz DR Konga i država sa sličnim problemima dok se ne uspostave učinkoviti mehanizmi koji bi štitili djecu i posvojitelje; poziva države članice da bolje nadziru rad agencija za posvojenje koje se često vode samo profitom, a ne dobrobiti djeteta.
Imate li saznanja kakvo bi moglo biti stajalište Komisije, odnosno kako oni vide cijelu situaciju?
Komisija ovdje ima ograničene ovlasti i zato može dati samo mišljenje, ali vjerujem da će to mišljenje biti na tragu naše rezolucije. Zasad ne mogu sa sigurnošću reći da će tako i biti, ali ne vidim razloga zašto bi Komisija oponirala tekstu koji se bavi isključivo zaštitom djece, a zatim i posvojitelja. Obavit ćemo do rasprave niz razgovora pa ću imati i bolji uvid u mišljenje svih ostalih aktera, uključujući Europsku komisiju.
Za rezoluciju imate podršku Europskih konzervativaca i reformista (ECR), te navodno još nekih klubova, možemo li znati o kome je riječ?
Da bi ova tema uopće došla na dnevni red plenarne sjednice, morali smo osigurati podršku većine grupacija. Optimist sam, no moramo prvo vidjeti u kojem će smjeru ići rasprava jer će i ona utjecati na krajnji izgled teksta i podršku koju će dobiti u parlamentu pri naknadnom glasovanju.
