Za bolji svijet treba više dobrih djela. Globalni događaj koji se drugu godinu zaredom provodi u Lijepo Našoj, 'Dan dobrih djela' u Hrvatskoj se organizira 23. travnja. Cilj je potaknuti svijest o tome zašto je važno činiti nešto dobro za zajednicu, a u projekt se može priključiti svatko – mali i veliki, mame i tate, tvrtke, učenici, profesori, svi.
Kako bi saznali više o razlozima zbog kojih Hrvatska može biti puna dobrih djela, barem na jedan dan, razgovarali smo s Leom Petrovom, predsjednikom i osnivačem udruge Djeca za bolji svijet i organizatorom događanja. Središnji čin, Svjetskog dana činjenja dobrih djela bit će koncert Luke Nižetića koji će se održati na glavnom gradskom trgu u Samoboru, 23. travnja s početkom u 17:30 sati, a do tada, pročitajte intervju i pronađite inspiraciju što bi ste vi mogli napraviti dobrog srca.
Što se dogodilo tog važnog dana kada ste odlučili pozabaviti se organizacijom globalnog pokreta Dana dobrog djela u Hrvatskoj? Što je bilo presudno da kažete „ja ću to organizirati!“?
Obzirom da smo se kao društvo dosta otuđili i postali možda previše sebični i samozadovoljni sami sobom, bez potrebne empatije, osjećaja za potrebe drugih, ali općenito i potrebe koje prirodno okruženje u kojem živimo od nas traži, smatrao sam kako je potrebno to početi mijenjati. Tu se rodila ideja da bi se moglo i moralo organizirati nešto što bi kod ljudi trebalo pokrenuti taj pozitivni zamah prema dobrome, prema nečemu što će ljude ponovno povezati i probuditi kod njih osjećaj za zajedništvom, empatijom, jednostavno ljudskošću. I tada sam si sam rekao, tako nešto moram organizirati jer mislim da nam to svima kronično nedostaje, a bez toga ne možemo kao društvo napredovati.
Leo Petrov, Foto: Privatna ariva
Drugu godinu zaredom organizirate Dan dobrih djela u Hrvatskoj. Kako je prošlo prve godine i kako razmišljate sada kada radite „drugu turu“?
Prošla godina obzirom je bila prva ovakvog događanja, možemo reći je prošla izvrsno. Naime, uspjeli smo motivirati više od sedam i pol tisuća ljudi koji su sudjelovali u više od dvjesto različitih aktivnosti diljem Hrvatske. Uključilo se više od četrdeset gradova, raznih udruga, lokalnih volonterskih centara, škola, vrtića, kompanija, običnih građana, sveukupno utrošeno je više od petnaest tisuća u činjenju dobrih djela. Naša organizacija bila je proglašena za jednu od najboljih u svijetu. Morate se složiti kako nije loše postignuće za prvu godinu.
Tko se sve može prijaviti na projekt i kako? Imate li savjet za naše čitatelje kako da pristupe Danu dobrih djela?
Može se prijaviti svatko, vi, ja, obitelji, stanari neke zgrade, grupe prijatelja ili poznanika, pa do raznih organizacija, udruga, kompanija, gradova. Prvo je potrebno osmisliti što bi se konkretno kada su u pitanju dobra djela činilo, to može biti od uređenja okoliša oko vaše zgrade, popravljanja ili čišćenja nekog igrališta, pomoći nekim životinjama, ljudima u potrebi, pa do jednostavne pomoći susjedima, starijim osobama, slučajnim prolaznicima. Nakon što se osmisli što bi se moglo činiti, sljedeći korak je prijava navedene ideje na aplikaciji https://www.good-deeds-day.org/organize/ gdje treba odgovoriti na par jednostavnih upita o tome što se čini, kome se pomaže, koliko osoba sudjeluje itd. Mi kao organizatori dobivamo sve prijave i pokušavamo koordinirati aktivnosti u smislu logistike. Osiguravamo besplatne majice za sudionike, pokušavamo spojiti ljude koji bi htjeli sudjelovati a nemaju ideju, radimo na globalnoj promociji, prikupljamo i objavljujemo fotografije sa činjenja dobrih djela na društvenim mrežama kako bi motivirali što više sudionika da se priključe, vodimo statistiku.
Dan dobrih djela - Novalja, Foto: Privatna arhiva
Događaj će završiti s velikim koncertom Luke Nižetića u Samoboru?
Obzirom da ove godine osim u Hrvatskoj i Sloveniji, organiziramo događaj i u Srbiji te BiH, centralno mjesto manifestacije biti će grad Samobor u kojem je sve i počelo i u kojemu će se na glavnom trgu organizirati veliki koncert Luke Nižetića. Tom prilikom imati ćemo i neke brojke koliko se ljudi u navedenu manifestaciju ove godine uključilo, prve procjene govore da će na razini cijele regije biti minimalno dvadeset tisuća aktivnih sudionika. Osim toga i kod dolaska na koncert pozvati ćemo sve građane da učine neka dobra djela, tipa dođu na koncert sa dekicom koju ćemo donirati skloništu za napuštene životinje, ili sa nekim proizvodima koje ćemo darivati beskućnicima, ili drugim ljudima u potrebi.
Zašto je, po vama, važno da svaki čovjek napravi barem jedno malo dobro djelo?
Pa jednostavno zbog toga što jedno dobro djelo čini veliku razliku. Kada napravimo neko dobro djelo, pozitivni učinci su mnogostruki kako u smislu pozitivnih osjećaja koji se javljaju kod osobe koja pomaže, tako i kod dobrih osjećaja kod osobe koja prima pomoć. Osim toga, rješava se i neki konkretan problem. Znanstveno je dokazano kako su dobra djela i 'zarazna', obično kada vidimo da neko nešto dobro čini i kod drugih koji te učinke vide, javlja se potreba da i oni čine slične stvari. Zbog svega toga potrebno je pokrenuti lanac dobrih djela i stvari se značajno mogu pokrenuti na bolje u cijelom društvu, planeti.
Dan dobrih djela - Ozalj, Foto: Privatna arhiva
Kakav je osjećaj nakon svakodnevnog posla i gužve otvoriti svoj email i društvene mreže i vidjeti sva dobra djela koje su građani napravili?
To je predivan osjećaj koji vrijedi svake minute truda koji ste uložili motivirajući nekoga za sudjelovanje. Pogotovo kada vidite različite generacije ljudi koji u činjenju dobrih djela sudjeluju, od najmlađih pa do najstarijih, od ljudi koji iako nemaju gotovo ništa a spremni su pomoći, pa do jedinstva koje se javlja između ljudi koji su do jučer bili na suprotnim stranama. Empatija ima ogromnu moć koja može iz temelja pozitivno pokrenuti stvari.
Koje dobro djelo prijavljenih građana vas se najviše dojmilo od prošle godine? Koje je ostavilo posebno emotivni utisak?
To su najčešće mala osobna dobra djela, recimo sjećam se kako je bilo puno dobrih djela koja su prijavljivala djeca, primjerice da je sestra bratu nakon što je bio tužan zbog dobivene lošije ocjene u školi, kako bi ga utješila poklonila omiljenu čokoladu. Drugi je primjer učenika jedne škole koji su za gospođu koja je radila u školi kao čistačica na njezin zadnji radni dan prije odlaska u mirovinu, organizirali za nju kazališnu predstavu iznenaženja, koju su sami napisali, a u kojoj su kroz pregršt scena prikazali koliko je ona, iako je bila čistačica pomogla svima njima da se u školi svaki dan lijepo osjećaju. To su sigurno neki događaji koji vas ne mogu ostaviti ravnodušnim.
Bi li svijet bio bolji da se svi tu i tamo prisjetimo, bez prevelikog razmišljanja i planiranja, da svaki dan može biti Dan dobrih djela, ne samo 16. travnja?
Apsolutno. Život se sastoji od mali stvari, moramo toga biti svjesni, male stvari čine promjenu. S druge strane mi smo socijalna i društvena bića koja ovise jedni o drugima, ovisimo o okolišu, klimi. Činjenjem dobrih stvari osim što pomažemo drugima, pomažemo i sebi da se bolje osjećamo, ali i da izgrađujemo bolje i kvalitetnije društvo puno empatije, solidarnosti i razumijevanja za potrebe drugih. Jedino tako, kao društvo i civilizacija možemo se razvijati i ići naprijed.
Dan dobrih djeka - Sinj, Foto: Privatna arhiva
