Novi rekordni iznos globalnih vojnih izdataka u protekloj godini dosegnuo je oko 2,7 bilijuna američkih dolara. To je porast od 9,4 posto u odnosu na 2023. godinu. Vojni izdaci na međunarodnoj razini rastu neprekidno već deset godina. No nikada ranije od kraja Hladnog rata nisu zabilježili tako snažan porast u roku od jedne godine.
Više od 100 zemalja potrošilo je više na vojsku nego prethodne godine, kako se navodi u najnovijem izvješću Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI). Posebno značajan bio je porast u Europi i na Bliskom istoku – kao posljedicaratova u Ukrajini i Pojasu Gaze.
Njemačka se popela na 4. mjesto svjetske rang-liste
Njemačka je značajno doprinijela razvoju u Europi: 2024. godine vojni izdaci Njemačke povećani su treću godinu zaredom. Prema navodima SIPRI-ja, iznosili su 88,5 milijardi američkih dolara, što je 28 posto više nego prethodne godine.
Tako je Njemačka sada na četvrtom mjestu liste zemalja s najvišim vojnim izdacima – iza SAD-a, Kine i Rusije. Godine 2023. Njemačka je još bila na sedmom mjestu.
"Po prvi put od ujedinjenja, Njemačka je država s najvišim vojnim izdacima u Zapadnoj Europi", naglašava istraživač SIPRI-ja Lorenzo Scarazzato. To se može pripisati posebnom fondu od 100 milijardi eura za Bundeswehr, koji je odobren 2022. godine. Tim novcem Njemačka bolje oprema svoju nedovoljno opremljenu vojsku.
I to, prema SIPRI-ju, nije kraj: "Najnovije političke odluke u Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama ukazuju na to da je Europa ušla u fazu visokih i rastućih vojnih izdataka, koja će se vjerojatno nastaviti u doglednoj budućnosti."
Veći proračuni za obranu diljem Europe
I mnoge druge europske zemlje znatno su povećale svoje vojne rashode 2024. godine: Poljska je potrošila 31 posto više nego prethodne godine i sada ulaže 4,2 posto svojeg bruto domaćeg proizvoda u obranu. To je najviša vrijednost među svim europskim članicama NATO-a. Švedska je 2024. godine, u godini pristupanja NATO-u, investirala 34 posto više nego prethodne godine i potrošila dvanaest milijardi američkih dolara za obranu.
Prije svega je rat u Ukrajini, koji sada traje već tri godine, dodatno povećao izdatke za obranu u Europi. Osim troškova za vlastite vojske, mnogo novca otišlo je i na vojnu pomoć Ukrajini – ukupno 60 milijardi američkih dolara. Iako je najveći dio toga došao iz SAD-a, europske zemlje su također pružile pomoć – prije svega Njemačka sa 7,7 milijardi američkih dolara.
Sama Ukrajina imala je uvjerljivo najveće vojne izdatke na svijetu: oni su 2024. godine iznosili 34 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Za usporedbu: u Njemačkoj su prošle godine iznosili nešto manje od dva posto. "Svi porezni prihodi Ukrajine bili su u potpunosti upotrijebljeni za vojne izdatke u 2024. godini, dok su svi nevojni socioekonomski rashodi financirani stranom pomoći", navodi se u izvješću.
Agresor Rusija prošle godine uložila je 149 milijardi dolara u svoje oružane snage, što je porast od 38 posto u odnosu na 2023. godinu.
Nijedna zemlja ne troši više na vojsku od SAD-a
SAD ostaju zemlja s uvjerljivo najvećim vojnim izdacima, koji su 2024. godine dodatno povećani: uložile su ukupno 997 milijardi američkih dolara u svoje oružane snage. "Značajan dio američkog proračuna za 2024. godinu bio je namijenjen modernizaciji američkih vojnih sposobnosti i američkog nuklearnog arsenala, kako bi se zadržala strateška prednost u odnosu na Rusiju i Kinu", navodi se u analizi SIPRI-ja.
SAD raspolažu s više od 5.000 nuklearnih bojevih glava i ulažu velika sredstva u postupnu modernizaciju svog arsenala.
I Kina je nastavila svoj kurs modernizacije vojske u svim područjima do 2035. godine – s proračunom od 314 milijardi dolara u 2024. godini. Poboljšani vojni kapaciteti uključuju, prema SIPRI-ju, "nove nevidljive borbene avione, bespilotne letjelice (UAV) i bespilotna podvodna vozila". Također, Kina je 2024. godine ubrzano dalje širila svoj nuklearni arsenal.
Opasnost od utrke u naoružanju u Aziji
I druge zemlje u regiji se naoružavaju. Na primjer, Japan, čiji su vojni izdaci u 2024. godini porasli za 21 posto na 55,3 milijarde dolara. "Velike kompanije za proizvodnju oružja u azijsko-pacifičkoj regiji sve više investiraju u napredne vojne sposobnosti", ističe Nan Tian, direktor SIPRI programa za vojne rashode i proizvodnju oružja.
S obzirom na rastuće tenzije, postoji rizik "da će ove investicije gurnuti regiju u opasnu spiralu utrke u naoružanju". Posebno se masovno naoružavanje Kine i Sjeverne Koreje doživljava kao prijetnja od strane drugih zemalja u regiji.
Snažan porast u Izraelu
Na Bliskom istoku ističe se Izrael, koji je 2024. godine povećao vojnu potrošnju za 65 posto – na 46,5 milijardi dolara. Razlog za to bila je eskalacija sukoba s Hezbolahom, kao i rat u Pojasu Gaze koji još uvijek traje. Također je i Libanon, u tom kontekstu, ponovno značajno povećao izdvajanja za obranu. Zbog političke i ekonomske nestabilnosti u zemlji, to nije bio slučaj prethodnih godina.
