Američki meteorološki zavod je za više od 100 milijuna građana izdao upozorenja o ekstremnim vrućinama, a osobito opasni uvjeti predviđaju se u saveznim državama Arizoni, Kaliforniji, Nevadi i Teksasu.
Nekoliko europskih država, uključujući Francusku, Njemačku, Hrvatsku, Grčku, Italiju, Španjolsku i Poljsku se istovremeno suočava s visokim temperaturama.
One bi na otocima Siciliji i Sardiniji mogle doseći i 48 stupnjeva Celzija, objavila je Europska svemirska agencija, što su "potencijalno najvrelije temperature ikad zabilježene u Europi".
Sjeverna Afrika je također vruća i sparna, a marokanska meteorološka služba je izdala crveno upozorenje zbog ekstremnih vrućina u južnim dijelovima zemlje.
Neke kineske pokrajine, uključujući glavni grad Peking, također bilježe sparine, a veća kineska energetska tvrtka je rekla da je njezina proizvodnja električne energije u jednom danu dosegla rekordnu razinu.
Prošli mjesec je već bio najtopliji lipanj ikad zabilježen, prema američkoj svemirskoj agenciji NASA-i i programu za klimatske promjene Copernicus, kojim upravlja Europska unija.
Ekstremni vremenski uvjeti koji proizlaze iz sve toplije klime "nažalost postaju novo normalno", upozorava Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Prekomjerne vrućine su jedan od najsmrtonosnijih meteoroloških događaja, prema WMO-u. Nedavno istraživanje procjenjuje da je preko 61.000 ljudi umrla zbog vrućine tijekom rekordno toplog prošlog ljeta u Europi.
Dolina smrti pred novim rekordom
Čimbenik koji bi ove godine mogao doprinositi visokim temperaturama je klimatski fenomen poznat kao El Nino.
Fenomen El Nino, koji se događa između svake dvije i sedam godina, a obilježavaju ga temperature površine mora koje su više od prosjeka u središnjem i istočnom Pacifiku blizu ekvatora, traje otprilike 9-12 mjeseci.
Sjeverna Amerika se već suočila s nizom ekstremnih meteoroloških događaja ovog ljeta, pri čemu dim iz šumskih požara koji nastavljaju nekontrolirano gorjeti u Kanadi izaziva izvanredno zagađenje zraka diljem većih dijelova SAD-a.
Sjeveroistok SAD-a, a osobito savezna država Vermont, također je nedavno pogođen obilnim kišama koje su prouzročile razarajuće poplave.
Prema klimatskim znanstvenicima, globalno zatopljenje može dovesti do obilnijih i češćih oborina.
Građani u većem dijelu američkog juga se tjednima suočavaju s visokim temperaturama.
Daniel Swain, klimatski znanstvenik s kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu je rekao da bi temperature u Dolini smrti mogle doseći ili oboriti rekord najviše temperature zraka ikada izmjerene na Zemlji.
Službeni rekord WMO-a iznosi 56,7 stupnjeva Celzija i zabilježen je 1913. u Dolini smrti, pustinji na jugu Kalifornije.
U Mexicaliju, gradu s više od milijun stanovnika na sjeveru Meksika, temperature su ovaj tjedan porasle do 50 stupnjeva Celzija, prisiljavajući mnoge stanovnike da ostanu u kućama, a volonteri i vlasti pokušavaju pomoći onima koji ne mogu.
Smrtonosni toplinski val podigao je temperature diljem Meksika u lipnju, ali dok su zadnji tjedni donijeli olakšanje južnijim regijama, sjeverne države, koje su navikle na vrućinu, nastavile su se grijati na iznadprosječno visokim temperaturama.
Toplinski valovi uobičajeno pogađaju Meksiko u travnju i svibnju, prema podacima nacionalnog sveučilišta Meksika UNAM. Prema stručnjacima ove je godine toplinski val teži zbog suše.
'Iznimno visoke temperature oceana'
Oceani također nisu pošteđeni visokih temperatura.
Temperature vode blizu južne obale savezne države Floride su premašile 32 stupnja Celzija, prema Agenciji za istraživanje oceana i atmosfere.
Što se Sredozemnog mora tiče, površinske temperature će biti "iznimno visoke" tijekom nadolazećih tjedana, objavio je WMO, a mogle bi prijeći i 30 stupnjeva Celzija u nekim dijelovima, što je nekoliko stupnjeva iznad prosjeka.
Sve više temperature oceana mogu imati katastrofalne posljedice za morske životinje u pogledu njihova preživljavanja i migracija, a također mogu negativno utjecati i na ribarsku industriju.
Na drugom kraju planeta, temperatura leda u antarktičkom moru pala je u lipnju na rekordno nisku razinu.
Svijet se prosječno zagrijavao za 1,2 stupnja Celzija od sredine 19. stoljeća, što je dovelo do intenzivnijih toplinskih valova, većih suša u nekim područjima i žešćih oluja zbog podizanja razine mora.
Taalas iz WMO-a je rekao da trenutni toplinski val "naglašava sve veću hitnost smanjenja emisija stakleničkih plinovima što je brže i više moguće".
