Ruski predsjednik Vladimir Putin želi „poboljšati borbenu obuku rezervista", te je potpisao odgovarajući dekret o održavanju vojnih vježbi u 2025. Pozivnice mogu dobiti obični pripadnici pričuvnih vojnih snaga u starosnoj dobi do 50 godina, dočasnici stari do 60 godina, viši časnici stari do 65 godina i časnici najviših rangova stari do 70 godina.
Takve vježbe se u Rusiji održavaju svake godine, ali otkako je prije tri godine počela sveobuhvatna ruska invazija na Ukrajinu, one traju sve duže i duže. Osim toga se povećala gornja dobna granica za vojne obveznike, odnosno novčane kazne za one koji se ne pojave na manevrima – na 30.000 rublji (otprilike 300 eura).
Na ruskim društvenim mrežama se osim toga diskutira o tome zašto se vojne vježbe u ovoj godini održavaju tako rano? Protekle godine je Putin naredio da se održe u ožujku, a 2023. su se održale u svibnju. Tema rasprava su i dvije tajne odredbe u dekretu koje su dobile oznaku „samo za službenu uporabu". Jedan korisnik ruske mreže Vkontakte se pita: „Moramo li računati s novom mobilizacijom?" A jedan drugi komentator dodaje: „Mnogi će sad opet napustiti zemlju.", piše Deutsche Welle.
S vojne vježbe u rat u Ukrajini?
Zakonom je definirano da neka osoba tijekom dvomjesečne vojne vježbe apsolvira vojnu obuku, odnosno trenira baratanje oružjem. Prije rata u Ukrajini su takve vježbe imale formalan karakter. Iako su bile obvezne, samo je mali broj ljudi sudjelovao na njima. Oni koji su ih ignorirali, morali su računati s novčanom kaznom u iznosu od 500 rublji (oko pet eura).
Od 2022. se vojne vježbe provode tijekom cijele kalendarske godine, objašnjava Artjom Klyga, odvjetnik pokreta koji okuplja ljude koji ne žele služiti u vojsci zbog prigovora savjesti. „Zapravo se može reći da još traje vojna vježba čije je održavanje bilo naređeno prošle godine", kaže on za DW. To se može objasniti „potrebom za ljudima", u kontekstu „sve veće iscrpljenosti ruske vojske", smatra on. Vojna vježba je dodatna mogućnost regrutiranja vojnika za rat protiv Ukrajine, smatra Klyga. Jer, kako kaže, tijekom vježbe je jednostavnije „nekoga prisiliti na potpisivanje ugovora, koristeći izolaciju, manipulaciju ili čak prijetnje".
Klyga dodaje kako vojne vježbe služe i tome da se (po)dijeli veće činove, odnosno poboljša specijalizaciju rezervista, što onda pomaže vlastima u preciznijem planiranju mobilizacije. Rezervisti mogu biti i kazneno progonjeni u slučaju da se pojave na vojnoj vježbi i onda istu – jednostavno napuste.
Što se skriva u Putinovom dekretu?
U tajnim odredbama se obično navodi broj vojnih obveznika i planirani zadaci u regijama, kaže bivši zastupnik moskovske Gradske dume Jevgenij Stupin. Pomoću tih informacija se može shvatiti kakvi su ciljevi i planovi ruskog Ministarstva obrane, dodaje on.
Stupin upozorava da se ne smije vjerovati navodima ruskih vlasti, odnosno tvrdnjama da u skladu sa zakonom nitko s vojne vježbe ne smije biti poslan u rat. Moskovski političar pritom posebno ističe jednu formulaciju u dekretu, kojom se omogućava da rezervisti služe u redovima Nacionalne garde i tajne službe FSB koja operira na tlu Rusije. „Htio bih podsjetiti na to da je Nacionalna garda zadužena za održavanje reda na ukrajinskim područjima koje je okupirala ruska vojska, odnosno da FSB-ovci nadziru granicu, te da su u regijama Kursk i Belgorod često uključeni i u borbe s pripadnicima ukrajinskih vojnih snaga."
I pokret "Idite Lesom” (Idite kroz šumu), to je jedna organizacija sa sjedištem u Gruziji koja pomaže dezerterima iz Rusije, za DW kaže da još nisu doživjeli da se nekoga s vojne vježbe šalje direktno na bojišnicu. Ali iz organizacije ipak savjetuju ljudima da to ne testiraju na vlastitoj koži: „Bolje je ignorirati taj poziv", odgovaraju nam iz „Idite Lesom".
Rat protiv NATO-a?
Ruske vlasti naglašavaju kako nije planirana nova mobilizacija, odnosno da se kadrovsko pojačavanje vojnih redova događa bez ikakve prisile. Dnevno se nadležnim uredima javi oko 1.000 ljudi, odnosno dragovoljaca, koji potpišu ugovor o odlasku u rat, kaže za agenciju TASS Andrej Kartapolov, član Odbora za obranu Državne dume. I dodaje kako ruska vojska „svakodnevno napreduje" na brojnim dijelovima fronte.
Istina je da ruska vojska napreduje na istoku Ukrajine, ali intenzitet popušta, tvrdi u razgovoru za DW Ruslan Leviev, utemeljitelj neovisne istraživačke organizacije Conflict Intelligence Team. Oporbeni aktivist objašnjava da je ruska vojska doduše u stanju popuniti svoje redove vojnicima, ali i da ne može tako jednostavno popuniti „rupu" kad se radi o manjku časnika.
Istovremeno su u Državnoj dumi sve glasniji zahtjevi da se Rusija pripremi za rat protiv „kolektivnog Zapada". A do tog će rata doći, kako za ruski portal „absatz.media" kaže zamjenik predsjednika Odbora za obranu u Dumi Aleksej Šuravljov, u trenutku kada zapadne zemlje postanu akteri rata (u Ukrajini, nap. red.). Šuravljov smatra da Rusija mora popuniti svoje mobilizacijske rezerve, te da se mora pripremiti za tu situaciju.
Brzi prodor na frontu
Aktualne vojne vježbe po mišljenju nekadašnjeg moskovskog zastupnika Stupina ipak nisu signal prema Zapadu. On polazi od toga da Vladimir Putin pokušava ostvariti brze rezultate na fronti.
„Zato on ubrzava regrutiranje vojnika na određeno vrijeme, ne dozvoljava mobiliziranima da odu, te poseže za rezervistima”, kaže Stupin.
