Agencija za carinsku zaštitu granica (CBP) izjavila je da bi zlatne poluge od jednog kilograma i 100 unci trebale biti klasificirane pod carinskim kodom podložnim nametima, prema takozvanom pismu odluke od 31. srpnja, koje je vidio Financial Times. Pisma odluke SAD koristi za pojašnjenje svoje trgovinske politike, piše Financial Times.
Odluka CBP-a u oštroj je suprotnosti s prethodnim očekivanjima industrije da bi se ove vrste zlatnih poluga trebale klasificirati pomoću drugog carinskog koda koji je izuzet od Trumpovih nacionalnih carina.
Plugovi od jednog kilograma najčešći su oblik kojim se trguje na Comexu, najvećem svjetskom tržištu terminskih ugovora za zlato, i čine većinu švicarskog izvoza zlata u SAD.
Švicarska najveći gubitnik
Odnosi između Washingtona i Berna pogoršali su se nakon što su SAD prošli tjedan najavile carinu od 39 posto na uvoz iz te zemlje. Zlato je jedan od najvećih švicarskih izvoznih proizvoda u SAD, pokazuju carinski podaci.
Carinska odluka zadala je "još jedan udarac" švicarskoj trgovini zlatom sa SAD-om, rekao je Christoph Wild, predsjednik Švicarskog udruženja proizvođača i trgovaca plemenitim metalima. Wild je dodao da će carina na zlato otežati zadovoljavanje potražnje za žutim metalom.
Ranije ove godine trgovci su požurili unijeti zlato u SAD prije Trumpovih carina na "Dan oslobođenja" - stvarajući rekordne zalihe na Comexu i dovodeći do privremene nestašice zlata u Londonu.
Međutim, kada su te carine najavljene, uključivale su izuzeća za mnoge robe, uključujući određenu klasifikaciju zlatnih poluga koja se široko tumačila kao da obuhvaća velike zlatne poluge.
Kako zlato putuje?
Globalni trgovinski tok za zlatne poluge obično je trokutast: velike zlatne poluge putuju između Londona i New Yorka, preko Švicarske, gdje se prerađuju u različite veličine.
Dva tržišta koriste poluge različitih veličina, pri čemu London koristi polugu od 400 unci, koja je otprilike veličine cigle, dok se u New Yorku preferira poluga od kilograma, otprilike veličine pametnog telefona.
Zlato je ove godine u povijesnom porastu, porastao je za 27 posto od kraja 2024. i nakratko dosegnuo 3500 dolara po unci. Strahovi zbog inflacije, zabrinutost zbog razine državnog duga i pad američkog dolara kao rezervne valute pridonijeli su naglom rastu cijene zlata.
Švicarska je izvezla 61,5 milijardi dolara zlata u SAD tijekom 12 mjeseci koji su završili u lipnju. Isti taj volumen sada bi bio podložan dodatnim tarifama od 24 milijarde dolara prema švicarskoj tarifnoj stopi od 39 posto, koja je stupila na snagu u četvrtak.
„Prevladavalo je mišljenje da se plemeniti metali koje pretapaju švicarske rafinerije i izvoze u SAD mogu isporučivati bez carina“, rekao je Wild, predsjednik udruženja. „Međutim, klasifikacija carinskih kodova za različite proizvode od zlata nije uvijek precizna.“
Nekoliko švicarskih rafinerija zlata izjavilo je da su mjesecima razgovarale s odvjetnicima kako bi utvrdile koje vrste zlatnih proizvoda mogu biti izuzete, a koje ne. Dvije rafinerije rekle su za Financial Times da su privremeno smanjile ili zaustavile isporuke u SAD zbog neizvjesnosti.
