Kupci nešto više od polovice prodanih stanova u Zagrebu u 2024. godini (55 posto) platili su kvadrat stana između dvije i tri tisuće eura, tek svaki peti kupac imao je sreću za četvorni metar dati ispod dvije tisuće eura, 21 posto kupaca za kvadrat stana ‘iskeširalo‘ je između tri i četiri tisuće eura, a samo četiri posto ‘odlikaša‘ kupilo je stan vrijedniji od četiri tisuće eura po kvadratu.
Proizlazi to iz analize koju su napravili u agenciji Imperium Immobiliare na osnovu oko pet tisuća podataka o kupoprodajama stanova iz sustava e-nekretnine.
Gledano po gradskim četvrtima, pokazuje analiza, i dalje je najskuplji Donji Grad s prosječnom cijenom od 3,648 eura za četvorni metar u trećem kvartalu 2024. godine, slijedi ga Trnje s 2896 eura, na trećem mjestu je Maksimir s 2746 eura, potom Trešnjevka s 2725 eura, a vjerojatno zbog većeg udjela novogradnji u kupoprodajama na petom mjestu su Podsused i Vrapče s prosječnom cijenom od 2656 eura. Upravo zbog činjenice da u prosjek ulaze i stari i novi stanovi prilično su velike razlike u cijenama u pojedinim kvartalima za neku četvrt, ovisno o tome je li u tom periodu bilo više kupoprodaje novogradnji ili ne.
Ipak, iz dostupnih statističkih podataka mogu se izvući neki trendovi. Prosječna realizirana cijena četvornog metra stana u Zagrebu u trećem kvartalu 2024. godine iznosila je 2624 eura, što je čak 14 posto više nego u istom kvartalu lani. Pri tome je najveći rast cijena, od čak 38 posto zabilježen u Gornjoj Dubravi, potom u Maksimiru (34 posto) te u Donjem Gradu (28 posto). Najpovoljnije četvrti i dalje su Brezovica i Sesvete. Prosječna veličina prodanog stana bila je 68 četvornih metara.
Analizira li se volumen transakcija, vidljivo je da je ove godine najtraženija bila četvrt Novi Zagreb-Zapad. Vrijednost kupoprodaja stanova u tom kvartu u tri kvartala 2024. godine iznosila je oko 136 milijuna eura. Na drugom i trećem mjestu su Trešnjevka i Donji Grad s vrijednošću kupoprodaja od 104, odnosno 103 milijuna eura. Novi Zagreb Zapad prvi je i po broju prodanih kvadrata, s oko 58,5 tisuća četvornih metara, a potom slijedi Trešnjevka s nešto manje od prodanih 40 tisuća kvadrata stanova.
Iz trenutnih podataka iz e-nekretnina moguće je vidjeti daljnji nastavak pada kupoprodaja (i po vrijednosti transakcija, kao i broju četvornih metara), no s obzirom da unošenje podataka u taj sustav obično malo kasni, teško je još donositi zaključke o kolikom padu je riječ. Možda najvjerodostojnii podaci su stoga oni od HNB-a koji govore o padu broja odobrenih stambenih kredita u prvih osam mjeseci ove godine za 15,8 posto u odnosu na 2023. godinu. S obzirom na rast cijena stanova, kamatnih stopa, kao i činjenicu da dio je dio kupaca odgodio kupovinu nekretnine u iščekivanju Vladinih mjera iz Nacionalne stambene politike, takav pad sasvim je očekivan.
