Na 11. sastanku Obrambene kontaktne skupine za Ukrajinu u zračnoj bazi Ramstein, posljednjoj u nizu konferencija na kojima je obećano oružje Kijevu otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju prošle godine, nije bilo velikih najava slanja skupog oružja, ali je rečeno da je u fokusu bila protuzračna obrana i streljivo.
Kijev je na sastanku, na kojem su također sudjelovali hrvatski ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj, dobio uvjeravanja u nepokolebljivu potporu i podržane su težnje Ukrajine da se pridruži NATO-u u nekom trenutku u budućnosti, ali su dužnosnici naglasili da je trenutačno u fokusu pomoć Ukrajini na bojišnici.
Ukrajina je vršila pritisak na svoje saveznike zahtijevajući oružje dugog dometa, zrakoplove i streljivo prije protuofenzive za potiskivanje ruskih trupa koja se očekuje u sljedećim tjednima ili mjesecima.
"Tenk M1, kada bude isporučen, činit će razliku", rekao je nakon razgovora general američke vojske Mark Milley, načelnik Združenog stožera, nazvavši Abrams najboljim tenkom na svijetu.
Borbeni tenkovi Abrams stižu u Njemačku sljedećih tjedana kako bi ukrajinski vojnici započeli obuku, rekao je novinarima američki ministar obrane Lloyd Austin. Američki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, dodao je da će obuka trajati oko 10 tjedana i da će uključivati stotine ukrajinskih vojnika.
SAD je u siječnju obećao Ukrajini isporučiti 31 napredni tenk M1A2 Abrams nakon što je mjesecima izbjegavao tu ideju zbog zabrinutosti oko poteškoća vezano za njihovo održavanje i složenost.
Države članice NATO-a i njihovi saveznici opskrbili su Ukrajinu oružjem, ali ukrajinsko vodstvo opetovano traži snažnije oružje i bržu isporuku.
Upitan o zahtjevima Kijeva za slanje naprednih borbenih zrakoplov, Milley je rekao da je Ukrajini prije svega treba kopnena protuzračna obrana.
Također na sastanku u petak, njemački ministar obrane Boris Pistorius najavio je dogovor o uspostavi središta u Poljskoj za popravak tenkova Leopard njemačke proizvodnje koji su raspoređeni u Ukrajini.
Sve su se strane složile oko načina financiranja takvog središta, koje košta oko 150-200 milijuna eura godišnje, i ono bi moglo početi s radom krajem svibnja, rekao je Pistorius novinarima.
Također je rekao da će ukrajinski vojnici započeti s obukom za korištenje tenkova Leopard te da obećanje Berlina da isporuči osamdesetak tih tenkova Ukrajini do sredine godine brzo napreduje.
"Što sve ovo pokazuje? Pokazuje našu odlučnost da želimo ustrajati. Putin ne može igrati na vrijeme, mi ćemo ustrajati", rekao je.
Upitan o izgledima Ukrajine za pridruživanje NATO savezu, Pistorius je rekao da su se sve članice složile da vide Ukrajinu kao buduću članicu, ali se prvo treba pozabaviti važnijim stvarima.
Ministar Banožić rekao je kako Hrvatska prati potrebe ukrajinskih snaga te u skladu s time, ali i svojim zalihama na temelju vladinih odluka, upućuje nužnu pomoć.
"Republika Hrvatska u različitim formatima kontinuirano sudjeluje u međunarodnim naporima sa svrhom podrške Ukrajini u suočavanju sa ruskom agresijom i obrani svojeg teritorijalnog integriteta i slobode", kazao je on i najvaio da će se podrška nastaviti.
"Pri razmatranju potreba naših ukrajinskih partnera i sigurnosnih prioriteta, vodimo računa o interesima Republike Hrvatske kao i o obrambenim sposobnostima Hrvatske vojske. Nakon sastanka u Ukrajini, kolegi (ukrajinskom ministru obrane Oleksiju) Reznikovu sam još jednom potvrdio neupitnu podršku i razumijevanje Vlade RH", poručio je Banožić.
Izgubljeno vrijeme
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij vršio je pritisak na glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga glede isporuka oružja na sastanku u Kijevu u četvrtak.
"Zamolio sam glavnog tajnika da nam pomogne prevladati suzdržanost naših partnera u isporuci nekog oružja, točnije oružja dugog dometa, modernih zrakoplova, topništva i oklopnih vozila", rekao je Zelenskij.
"Odugovlačenje relevantnih odluka znači izgubljeno vrijeme za mir i živote naših vojnika, koji još nisu dobili vitalna obrambena sredstva u potrebnoj količini."
Obraćajući se novinarima u petak, Stoltenberg je rekao da je Zelenskij pozvan da prisustvuje sljedećem summitu NATO-a u srpnju i naglasio je potrebu da se podrži ukrajinska ratna logistika.
Mađarski premijer Viktor Orban polio je hladnu vodu na izglede Ukrajine za članstvo u NATO-u, tvitajući "Što?!" kao komentar na tvrdnju šefa NATO-a da bi se Ukrajina trebala pridružiti vojnom savezu.
Prije sastanka Washington je predstavio novu vojnu pomoć za Ukrajinu u vrijednosti od 325 milijuna dolara, uključujući dodatno streljivo za topničke raketne sustave visoke mobilnosti (HIMARS), napredne projektile i protutenkovske mine.
Odvojeno, Danska i Nizozemska su najavile slanje 14 teških tenkova njemačke proizvodnje Leopard 2 u Ukrajinu do početka sljedeće godine. Kanada je najavila puške i vojne radije.
Sastanak u petak dolazi u ključnom trenutku gotovo 14-mjesečne ruske invazije koja je ubila tisuće, istjerala milijune, uništila gradove i opustošila ukrajinsko gospodarstvo.
Nakon što je prošla rusku zimsku i proljetnu ofenzivu koja je napravila samo male pomake na istoku, Ukrajina se sada nada da će povratiti teritorij na jugu i istoku u protuofenzivi u sljedećim tjednima ili mjesecima.
