Svjetski dan šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenog, pravo je vrijeme za progovaranje o bolesti koja je u prošloj godini nažalost bila treći najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, a u riziku od koje je danas sve više populacije, a posebice osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću, ali i djeca koja su pretila.
U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će taj broj do 2030. godine narasti na 784 milijuna. Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima predijabetes (oštećenu toleranciju šećera u krvi). U svijetu svakih pet sekundi od šećerne bolesti umire jedna osoba, a gotovo polovina njih je mlađa od 60 godina. S obzirom koliko ozbiljnu prijetnju za zdravlje i kvalitetu života sve većeg broja ljudi šećerna bolest predstavlja, a s ciljem povećanja svjesnosti o ovom problemu, 14. studenoga se obilježava kao Svjetski dan šećerne bolesti.
Prevalencija u stalnom porastu
U Republici Hrvatskoj je, prema podacima CroDiab registra, 2023. godine bilo registrirano 328.499 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a prevalencija bolesti je u stalnom porastu. Tako je 2019. godine za dobnu skupinu 20 do 79 godina prevalencija iznosila je 8,4 % da bi u 2023. godini porasla na 10,3 % na razini države. Šećerna bolest jedan je od vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj. Godine 2023. bila je na trećem mjestu rang ljestvice uzorka smrti (3.957 smrti, 7,7 % svih smrti). Procjenjuje se da do 75. godine osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj prosječno izgubi 8,5 godina života (muškarci 8,9; žena 7,5 godina). Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika.
„Posebno je važan poremećaj koji prethodi šećernoj bolesti, a naziva se predijabetes, umjerena hiperglikemija ili oštećena tolerancija glukoze u kojem je vrijednost glukoze u krvi viša od normale, ali nedovoljno povišena za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti. Osobe s predijabetesom su u vrlo visokom riziku za pojavu dijabetesa, ali i u riziku komplikacija koje uključuju srčani i moždani udar te zatajenje bubrega. S porastom glukoze u plazmi na tašte stalno raste srčanožilni rizik, a s progresijom u dijabetes on se udvostručuje“, objasnila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.
Rizične skupine
Rizik razvoja dijabetesa raste s dobi, a kao granica kada je potrebno precizno odrediti taj rizik dogovorno je postavljena dob od 40 godina. „Neovisno o dobi, u riziku su sve osobe s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću pa tako i djeca ako su pretila. Procijenjeno je da prekomjerna tjelesna težina i pretilost čine oko 65 – 80% novih slučajeva dijabetesa tipa 2. Osobe koje u obitelji imaju nekoga sa šećernom bolešću tip 2 imaju znatno povećan rizik nastanka šećerne bolesti. Niski socioekonomski status primarno kroz nezdravi stil života s nezdravim izborom prehrambenih namirnica pridonosi nastanku šećerne bolesti. Dijabetes je do šest puta češći kod ljudi južnoazijskog podrijetla“, istaknula je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine te dodala: "Osobe s definiranim srčanožilnim bolestima, s oštećenjima moždane ili periferne cirkulacije, hipertenzijom te bubrežnom bolešću također su u riziku od šećerne bolesti. Poznati srčanožilni čimbenici rizika kao što su povišene masnoće u krvi, pušenje, tjelesna neaktivnost i stil života koji uključuje puno sjedenja zajednički su srčanožilnim bolestima i šećernoj bolesti. I brojne druge bolesti su povezane s češćim nastankom šećerne bolesti (bolesti gušterače, masna jetra, povišena mokraćna kiselina, policistični jajnici, dijabetes u trudnoći, neke psihijatrijske dijagnoze, poremećen ciklus spavanja)."
Pravovremeno otkrivanje šećerne bolesti
„Većina oboljelih od šećerne bolesti vrlo dugo nema nikakvih simptoma. Simptomi povećanog mokrenja, žeđi ili glad znaci su uznapredovale bolesti i pokazatelji da se s pravovremenom dijagnozom zakasnilo. Međunarodna federacija za dijabetes preporučuje upitnik FINDRISC za otkrivanje nedijagnosticiranog dijabetesa te za predviđanje rizika od bolesti, a slični testovi poput everystepindiabetes dostupni su online i na hrvatskom jeziku“, naglasila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.
Drugi oblik preporučenog pravovremenog ranog otkrivanja šećerne bolesti je provođenje oportunističkog probira u ordinacijama specijaliste obiteljske medicine. „On podrazumijeva da liječnici u svakodnevnom radu, bez obzira na razlog dolaska pacijenta u ordinaciju, prepoznaju čimbenike koji ukazuju na mogući skori razvoj šećerne bolesti. Određivanjem vrijednosti glukoze u krvi na tašte većom od 7 mmol/l ili glikoliziranog hemoglobina (HbA1c) > 6,5% postavlja se dijagnoza šećerne bolesti. Ukoliko su vrijednosti šećera u krvi blizu ovih (pacijent je u predijabetsu) liječnik će, uvažavajući sve čimbenike rizika kod pacijenta, odrediti dinamiku kontrola kako bi se šećerna bolest pravodobno otkrila“, objasnila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.
Prevencija prijelaza predijabetesa u dijabetes
Stopa prijelaza predijabetesa u dijabetes ovisi o karakteristikama osobe i izmjerenim vrijednostima glukoze u krvi. Godišnja incidencija prijelaza predijabetesa u dijabetes se procjenjuje na 5-10 %, a može biti i viša ukoliko je prisutno više čimbenika rizika. „Promjena nezdravih životnih navika najvažnija je mjera koju svatko za sebe može napraviti s ciljem smanjenja rizika nastanka šećerne bolesti. Dalje se preporučuje redovito provođenje umjerene do srednje aerobne tjelesne aktivnosti minimalno 150 minuta tjedno, a uz to i provođenje vježbi snage dva puta tjedno. Vrlo je važno smanjiti vrijeme koje se provodi u neprekinutom sjedenju (ustati svakih 20 do 30 minuta). Što se prehrane tiče na prvom mjestu je kontrola veličine porcija, konzumiranje namirnica niskog glikemijskog indeksa i smanjenje unosa prerađenih ugljikohidrata poput slatkiša, kolača, bijelog šećera, gaziranih napitaka. Ovi proizvodi su lišeni gotovo svih vlakana, minerala i vitamina i smatraju se „praznim“ i vrlo nezdravim kalorijama. Uputa je prihvaćanja zdravih prehrambenih navika, npr. mediteranske dijete. Uz promjenu životnih navika, a posebno ako se one ne odvijaju dinamikom kojom bi trebalo, pacijentu treba pomoći u sprečavanju nastanka šećerne bolesti uvođenjem metformina čime se rizik razvoja šećerne bolesti smanjuje za 30 %, a perzistira 15 godina. ADA (američka dijabetološka asocijacija) kaže da je to posebno važno kada je riječ o pacijentima s indeksom tjelesne mase većim od 35 kg/m2, mlađima od 60 godina i ženama koje su imale dijabetes u trudnoći“ upozorila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.
Pacijenti s predijabetesom pripadaju populaciji s visokim rizikom za pojavu dijabetesa, ali i bolesti koje se očituju kao srčano žilna bolest, moždani udar, periferna arterijska bolest, popuštanje srca, kronična bubrežna bolesti.
Savjeti za učinkovitu kontrolu bolesti
„Aktivno uključivanje bolesnika u nadzor nad vlastitom bolešću najvažnija je mjera za učinkovitu kontrolu bolesti. To podrazumijeva promjenu nezdravih životnih navika (nezdrave prehrane, prestanak pušenja), pridržavanje preporuka za liječenje (redovito uzimanje lijekova i javljanje na dogovorene kontrole dinamiku kojih određuje liječnik), cijepljenje (gripa, COVID-19, pneumokok). Prevencija debljanja, balansirana prehrana, redovita tjelesna aktivnost (poželjno 10.000 koraka dnevno) i nepušenje učinkovite su mjere koje svatko za sebe (neovisno o naslijeđenom riziku) može učiniti kako bi spriječio nastanak predijabetesa/dijabetesa. Osobe koje kod sebe prepoznaju rizik za razvoj šećerne bolesti trebaju o tome obavijestiti svoje liječnike i zatražiti pomoć. Intenzivna strukturirana intervencija na loše navike može smanjiti rizik nastanka šećerne bolesti za 60 %. Ako je započeta dovoljno rano, učinak ovakve intervencije je dugotrajan (>20 godina)“ zaključila je doc. prim. dr. sc. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine.
