Središnja rečenica aktualnog izvještaja renomiranog Stockholmskog instituta za istraživanje mira – skraćeno SIPRI – na prvi pogled može iznenaditi: globalni izvoz oružja stagnira i gotovo da se nije promijenio u usporedbi s razdobljem od 2010. do 2019. godine. No, kada se pogledaju pojedinačne zemlje, postaju očite dramatične geopolitičke promjene koje trenutno uznemiravaju svijet, piše Deutsche Welle.
Ukrajina je sada, u razdoblju od 2020. do 2024. godine, najveći naručitelj teškog naoružanja u svijetu. U usporedbi s godinama između 2015. i 2019., ova zemlja, koju je 2022. napala Rusija, povećala je svoj uvoz gotovo stotinu puta - činjenica koja je zastrašujuća sama po sebi. Gotovo devet posto ukupnog svjetskog izvoza oružja završilo je u Ukrajini.
Ruska agresija i strah od Amerike
Istodobno, uvoz oružja u ostale europske zemlje porastao je za 155 posto. Ovo je također izravna posljedica ruske agresije koja je započela u veljači 2022. godine. Osim toga, prema švedskim istraživačima, razlog za ovaj porast je i nesigurnost u vezi s razvojem američke vanjske politike. Mathew George, jedan od autora novog SIPRI-jevog izvještaja, kaže:
„Nove brojke o isporukama oružja odražavaju jačanje naoružanja u europskim zemljama kao odgovor na novu prijetnju iz Rusije. S druge strane, neki od najvećih svjetskih uvoznika oružja, poput Saudijske Arabije, Kine i Indije, zabilježili su veći pad uvoza, unatoč rastućoj percepciji prijetnje i u njihovim regijama.“
SAD – daleko najveći podupiratelj Ukrajine (dosad)
Prema istom izvještaju, 35 država sudjelovalo je u isporukama oružja Ukrajini tijekom promatranog razdoblja. Između 2020. i 2024. godine Ukrajina je primila 8,8 posto ukupnog svjetskog izvoza. SAD je osigurao 45 posto svih isporuka, Njemačka 12 posto, a Poljska 11 posto. Ovi omjeri jasno pokazuju kakve bi promjene mogle nastupiti ako bi se SAD, pod novim predsjednikom Donaldom Trumpom, u potpunosti povukao iz vojne podrške Ukrajini. Među deset najvećih svjetskih uvoznika oružja u razdoblju od 2020. do 2024. godine Ukrajina je bila jedina europska zemlja, premda su i druge europske države značajno povećale svoje narudžbe i isporuke oružja.
SIPRI: SAD će i dalje opskrbljivati Europu
Pieter Wezeman, istraživač u Stockholmskom institutu, kaže: „Nakon što je Rusija postala sve agresivnija, a transatlantski odnosi već su bili pod stresom tijekom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, europske NATO države počele su smanjivati svoju ovisnost o uvozu i jačati vlastitu vojnu industriju.“ Međutim, dodaje Wezeman, suradnja između Europe i SAD-a u opskrbi oružjem ima duboke korijene, pa će američki izvoz u europske NATO partnere i dalje rasti. Trump je već bio predsjednik SAD-a od 2017. do 2021. godine i ponovno je preuzeo dužnost u siječnju ove godine. Sada je, nakon neviđene svađe s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, zaustavio vojnu pomoć Ukrajini. Hoće li to ostati tako, ostaje neizvjesno.
SAD ostaje vodeći izvoznik, Rusija pada na ljestvici
SAD ostaje najveći izvoznik oružja u svijetu: 43 posto ukupne svjetske trgovine oružjem dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, koje su između 2020. i 2024. godine opskrbljivale 107 država. Mathew George kaže: „SAD se nalazi u jedinstvenoj poziciji kada je riječ o izvozu oružja – njihov udio je više od četiri puta veći od onog druge najjače izvozne zemlje, Francuske.“
S druge strane, Rusija je u razdoblju od 2015. do 2024. godine smanjila izvoz oružja za 63 posto, a 2021. i 2022. godine njen ukupni izvoz bio je najmanji u posljednja dva desetljeća. Nije ni čudo – očito se već pripremala za rat, pa je radije jačala vlastite vojne kapacitete nego prodavala oružje drugima. SIPRI-jev znanstvenik Pieter Wezeman kaže: „Rat protiv Ukrajine dodatno je ubrzao pad ruskog izvoza oružja jer je sada više oružja bilo potrebno na bojištima. Osim toga, sankcije su Rusiji otežale proizvodnju i prodaju oružja." Kada je Rusija ipak izvozila oružje, glavni kupci bili su Kina i Indija.
Zanemareno, ali važno: Zaljevske države i Azija
Četiri od deset najvećih uvoznika oružja između 2020. i 2024. bile su zemlje Perzijskog zaljeva: Katar, Saudijska Arabija, Egipat i Kuvajt. Još četiri dolaze iz Azije i Oceanije: Indija, Pakistan, Japan i Australija. Siemon Wezeman čudi se što se tome ne pridaje više pažnje: „Dok isporuke oružja u Europu i Bliski istok privlače najveću medijsku pažnju, Azija i Oceanija i dalje su najveće regije na svijetu po uvozu oružja.“
Unatoč ratu u Pojasu Gaze, koji je započeo u listopadu 2023., uvoz oružja u Izrael između 2015. i 2024. gotovo se nije promijenio. Prema SIPRI-jevom izvještaju, za svoje vojne operacije od početka sukoba Izrael je uglavnom koristio oružje koje mu je već ranije isporučeno, ponajprije iz SAD-a.
Stagnacija u volumenu, ali velike promjene u strukturi
Zaključak: globalna trgovina oružjem stagnira u ukupnom volumenu, ali se struktura među primateljima oružja drastično mijenja. A daljnji razvoj situacije odvija se velikom brzinom: Njemačka planira u sljedećim godinama uložiti astronomske svote u Bundeswehr i daljnju podršku Ukrajini – stručnjaci procjenjuju da će se raditi o oko 400 milijardi eura. Takvi programi prvenstveno povećavaju profite globalnih proizvođača oružja: kako je SIPRI već zaključio u prosincu 2024., prihodi 100 najvećih svjetskih proizvođača oružja porasli su za 4,2 posto u 2023. godini, dosegnuvši oko 632 milijarde dolara.
SIPRI – institut u znak zahvalnosti za dugi mir
Stockholmski institut za istraživanje mira (SIPRI) smatra se jednom od najpouzdanijih institucija u istraživanju proizvodnje i izvoza oružja. Institut je osnovan 1966. godine na inicijativu tadašnjeg švedskog premijera Tagea Erlandera, kao izraz zahvalnosti za 150 godina mira u Švedskoj.
