Zbog hladnog vremena koje je zahvatilo veći dio Europe, ubrzano se prazne skladišta plina u Europskoj uniji pa tako i Hrvatskoj. Prema podacima Gas Infrastructure Europea, skladišta plina se prazne brzinom od 0,45 posto dnevno, te je od rujna, kada je završila sezona punjenja skladišta, količina plina u europskim skladištima smanjena za 27 posto, što je najbrže pražnjenje zaliha plina u Europskoj uniji od 2021. godine.
Hrvatsko skladište plina u Okolima trenutno je na 58 posto svojih skromnih kapaciteta, a lošiju popunjenost u EU-u zasad imaju samo plinska skladišta u Francuskoj i Nizozemskoj, koja su s razinom popunjenosti od 56 posto inače najmanje popunjena skladišta u Uniji.
Pražnjenje skladište plina
Ubrzano pražnjenje europskih skladišta plina ne bi predstavljalo problem da se ne nalazimo na početku zime, odnosno u razdoblju kada se plin u skladišta ne utiskuje, nego se isključivo troši. Osim hladnog vremena, pogotovo na sjeveru Europe, situaciju dodatno otežava i obustava transporta ruskog plina u Europu preko Ukrajine, zbog čega je referentna cijena prirodnog plina na burzama porasla za više od četiri posto, na 51 euro po megavatsatu, a nedostatak ruskog plina izaziva zabrinutost zbog očekivanog bržeg trošenja plina pohranjenog u skladištima, piše Novi list.
Već početkom prosinca razina plina u europskim je skladištima bila najniža od 2021., a cijena plina za iduće ljeto već je porasla pa analitičari zaključuju da će punjenje europskih skladišta biti skupo jer će EU iz zime izaći s niskim razinama plina u skladištima koja će morati puniti skupljim plinom.
Neizvjesne cijene
Unatoč trenutnoj situaciji s plinom u Europi, iz Ministarstva gospodarstva uvjeravaju da opskrba plinom u Hrvatskoj ostaje »stabilna i bez poremećaja«, i to zahvaljujući strateškoj ulozi LNG terminala na Krku, zbog čega Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu. Osim toga, u ministarstvu podsjećaju da se Hrvatska opskrbljuje plinom iz LNG terminala, domaće proizvodnje i skladišta u Okolima, koje unatoč ubrzanom pražnjenju ima dovoljno plina za hrvatske potrebe, pa čak i za zemlje u regiji.
Ukupna godišnja potrošnja plina u Republici Hrvatskoj postupno se smanjivala posljednjih godina pa je tako 2020. godine iznosila 3,040 milijardi prostornih metara, 2021. godine 2,9 milijardi, 2022. godine 2,53 milijarde, a 2023. godine 2,59 milijardi kubnih metara. Na raspolaganju je 2,9 milijardi prostornih metara plina godišnje samo s LNG terminala, što premašuje ukupnu godišnju potrošnju svih kupaca u Hrvatskoj i dodatno jamči sigurnost opskrbe, poručuju iz Ministarstva gospodarstva.
Ako se nastavi obustava dobave ruskog plina i hladno vrijeme za očekivati je da će cijene plina porasti, pa analitičari predviđaju da bi se dio potrošnje plina u Europskoj uniji mogao podmiriti iz zamjenskih energenata, poput loživog ulja. S druge strane, analitičari ipak očekuju da bi cijena plina mogla pasti zbog otkrića novih nalazišta i najava iz Sjedinjenih Američkih Država o povećanju tamošnje proizvodnje LNG-a. Također, u slučaju zatopljenja, koje se najavljuje za idući tjedan, automatski prestaje povlačenje plina iz skladišta jer se opskrba u tom slučaju namiruje iz domaće proizvodnje ili uvoza.
Konačno, u Ministarstvu gospodarstva ističu da su »Hrvatska i EU pokazale iznimnu otpornost u osiguravanju stabilnosti opskrbe plinom unatoč prekidu tranzitnog pravca ruskog plina preko Ukrajine s prvim danom ove godine«.
U Petrokemiji situacija nije dobra
Ako se cijena plina zadrži na 50 eura po megavatsatu, to bi moglo stvarati probleme industriji umjetnih gnojiva, odnosno kutinskoj Petrokemiji, kojoj cijena plina od 40 eura već stvara probleme jer im je u tom slučaju proizvodnja neisplativa, odnosno cijena plina postaje viša od prodajne cijene umjetnih gnojiva.
– Situacija s plinom za Petrokemiju trenutno nije dobra, iako većina pogona ne radi zbog remonta koji je u tijeku, a koji moramo obaviti zbog produženja ekološke dozvole. Vidjet ćemo kako će situacija izgledati krajem veljače, kada završava remont i kada bi trebala početi proizvodnja. Ako cijene plina ostanu ovakve, proizvodnja će biti neisplativa, rekao nam je sindikalni povjerenik Davor Rakić, dodavši da bi im probleme mogao stvarati i uvoz jeftinog ruskog gnojiva.
