Konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) sa svojim kancelarskim kandidatom Friedrichom Merzom i sestrinskom strankom Kršćansko-socijalnom unijom (CSU) pobjednici su saveznih parlamentarnih izbora s 28,5 posto glasova. Drugo mjesto zauzima desno-populistička i djelomično desno-ekstremna Alternativa za Njemačku (AfD) s 20,8 posto. Socijaldemokrati (SPD) kancelara Olafa Scholza doživjeli su težak izborni poraz, osvojivši samo 16,4 posto glasova. Zeleni su dobili 11,6 posto, dok je Ljevica osigurala ulazak u parlament s iznenađujućih 8,7 posto glasova.
Stranke BSW i FDP nisu prešle izborni prag od pet posto.
S obzirom na jačanje stranaka s krajnjeg političkog spektra poput AfD-a i Ljevice, formiranje vlade bit će otežano. U Njemačkoj je za sastav vlade obično potrebna većina u Bundestagu, što znači da će CDU/CSU morati sklopiti koaliciju s jednom ili više stranaka.
Moguće koalicija
Budući da nijedna stranka u Bundestagu vjerojatno ne želi surađivati s AfD-om, ta je opcija isključena. Poduzetnici to pozdravljaju jer, prema studiji Instituta za njemačko gospodarstvo (IW), politika AfD-a smatra se "vrlo problematičnom za njemačko gospodarstvo".
Jasno je da gospodarstvenici priželjkuju stabilnost i sposobnost donošenja odluka, što je lakše postići ako koaliciju čine dvije, a ne tri stranke.
Prema preliminarnim izbornim rezultatima, CDU bi mogao formirati koaliciju sa SPD-om. "Za Njemačku je, s obzirom na ogromne izazove, dobro da Unija i SPD zajedno imaju većinu, premda je ona tijesna", izjavio je Knut Bergmann iz Instituta za njemačko gospodarstvo za DW.
"Nastavak zastoja"
Međutim, profesor Alexander Kritikos iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja želio bi drugačiji ishod: "Velika koalicija znači nastavak zastoja koji je Njemačka doživjela tijekom 16 godina pod kancelarkom Angelom Merkel." Kritikos ističe da ni u 12 godina vladavine CDU-a i SPD-a, kao ni u četiri godine koalicije CDU-a i FDP-a, nije bilo značajnijih reformi. "Više reformskih ambicija i sposobnosti očekivao bih od crno-zelene vlade (CDU-Zeleni)." Predsjednik Udruge poslodavaca Rainer Dulger također smatra da bi CDU i FDP mogli najviše učiniti za povratak konkurentnosti njemačkog gospodarstva.
Bergmann iz IW-a ističe još jedan problem: CDU, SPD i Zeleni zajedno nemaju dvotrećinsku većinu potrebnu za ustavne promjene, što otežava osnivanje posebnih fondova ili reformu "kočnice zaduživanja". Ta kočnica ograničava zaduživanje Njemačke na 0,35 posto BDP-a godišnje.
Teoretski je moguća i tzv. kenijska koalicija (CDU, SPD i Zeleni), ali CSU zasad odbija suradnju sa Zelenima.
Uspjeh AfD-a
Iako AfD vjerojatno neće doći na vlast, gospodarstvenici očekuju negativne posljedice na privlačenje prijeko potrebne strane radne snage.
"Poruka o jačanju AfD-a odjekuje svijetom", kaže Kritikos za DW. I dodaje da AfD svojom retorikom potiče rasističko raspoloženje protiv stranaca. Već sada polovica voditelja gospodarskih udruženja navodi da u regijama gdje AfD ima snažnu podršku firme teže pronalaze strane stručnjake, pokazuje IW-ova studija.
Istraživanje Njemačkog centra za integracijska i migracijska istraživanja (DeZIM) iz ožujka 2024. pokazalo je da gotovo svaka deseta osoba s migrantskim podrijetlom ozbiljno razmišlja o napuštanju Njemačke zbog rasta popularnosti AfD-a.
"Naša studija iz ožujka 2024. nije samo trenutačni odraz stanja", objašnjava znanstvenik Elias Steinhilper iz DeZIM-a u razgovoru za DW. Uspjesi AfD-a na izborima, kao i sve oštrija diskusija o migracijama, mogli bi dodatno potaknuti iseljavanje osoba stranog podrijetla iz Njemačke, smatra Steinhilper.
"Njemačkoj je hitno potrebna stabilna vladajuća koalicija i sposobnost donošenja odluka jer je deindustrijalizacija u punom jeku", poručuje Marie-Christine Ostermann, predsjednica udruge "Die Familienunternehmer" (Obiteljska poduzeća), bliske FDP-u. Prema njezinim riječima, ako građanske stranke riješe postojeće probleme, ekstremističke stranke izgubit će na snazi.
Zahtjevi gospodarstvenika su brojni: smanjenje birokracije, porezna reforma, ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju, obrazovanje i migraciju te rješavanje trgovinskih sukoba i osiguranje opskrbe energijom.
Kritikos ističe da političari moraju biti iskreniji prema građanima: "Zbog demografskih promjena ostaju samo dvije opcije – ako želimo bolju infrastrukturu, moramo ili dulje raditi ili povećati zaduživanje."
Ekonomski analitičar Jochen Stanzl smatra da je najvažniji zadatak prilagođavanje potencijalnim trgovinskim sukobima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
"Svaka dugotrajna nesigurnost u kojoj Trump prijeti, a Berlin ne daje jasan odgovor, negativno će utjecati na burzovna tržišta", objašnjava Stanzl za DW.
Teško je reći kada će nova vlada konačno početi rješavati gospodarske probleme. Kancelarski kandidat Friedrich Merz nada se da će vlada biti formirana do Uskrsa.
