Nakon smrti pape Franje, više od 1,4 milijarde katolika na Zemlji ostalo je bez vodstva. Izbor nasljednika može se dogoditi relativno brzo – ili potrajati tjednima. Donosimo odgovor na nekoliko pitanja o tome što će se sljedećih tjedana događati u Vatikanu.
Zašto papa nema zamjenika?
Prema kanonskom pravu Katoličke crkve, papa vlada neograničeno i njegova je moć nedjeljiva. Prema vjerovanju, on je „Kristov zamjenik“ na Zemlji i nasljednik apostola Petra, kojega je postavio sam Isus.
Riječ „papa“ dolazi iz grčkog jezika: „pappas“ znači „otac“. On je također biskup Rima, primas Italije i poglavar Vatikana, najmanje države na svijetu. Često se naziva i pontifeks, što doslovno znači: graditelj mostova.
Što znači sedisvakanca?
Tako se naziva vremensko razdoblje do izbora novog pape. Njegovo trajanje nije moguće točno predvidjeti. Pojam dolazi iz latinskog i doslovno znači „prazna stolica“. Kroz stoljeća su se detalji protokola mijenjali, ali osnovna pravila ostaju ista.
Smrt utvrđuje tzv. kamerlengo, kardinal-komornik, zajedno s liječnicima. Nekada bi kamarlengo tri puta lagano udario mrtvog papu po čelu srebrnim čekićem i zazvao njegovo kršteno ime. Ako ne bi bilo odgovora, papa bi se proglasio mrtvim. Do danas se nakon papine smrti s njegove ruke skida i uništava prsten s pečatom. Njegov ured i privatne odaje bivaju zapečaćeni.
Tijekom sedisvakance u Vatikanu se ne smiju donositi nikakve važne odluke. Tehničko vođenje poslova preuzima kolegij kardinala. To prije svega uključuje pripreme za komemoraciju i pokop, kao i izbor nasljednika.
Kako izgledaju komemoracije?
Kolegij kardinala odlučuje kada i kako će tijelo biti preneseno u Baziliku svetog Petra. Tamo će biti izloženo kako bi mu vjernici mogli odati počast. Komemoracije traju devet dana. Pokop se obično održava četiri do šest dana nakon smrti.
Iako je nedavno postalo uobičajeno da pape budu pokopani u Bazilici svetog Petra, za razliku od svojih prethodnika Benedikta XVI. iz Njemačke i Ivana Pavla II. iz Poljske, Franjo vjerojatno neće biti pokopan u Bazilici svetog Petra, nego u bazilici Santa Maria Maggiore u blizini glavnog željezničkog kolodvora u Rimu, jednom od njegovih omiljenih mjesta. Na oproštaju se očekuju šefovi država i vlada iz cijeloga svijeta.
Kako se bira nasljednik pape Franje?
Najkasnije 20 dana nakon smrti pape, kardinali iz cijelog svijeta koji još nisu navršili 80 godina trebaju se okupiti u Vatikanu na tzv. konklavi. Riječ dolazi iz latinskog: „cum clave“ („pod ključem“).
Izbor novog pape odvija se pod najstrožim mjerama tajnosti u Sikstinskoj kapeli, pod slavnim stropnim freskama Michelangela Buonarrotija. Svaka komunikacija s vanjskim svijetom u vezi izbora je zabranjena.
Konklava može završiti za nekoliko sati, ali može potrajati tjednima, mjesecima, pa čak i godinama: vremensko ograničenje ne postoji. Najduži izbor započeo je u jesen 1268. godine. Tek nakon dvije godine, devet mjeseci i dva dana izabran je novi papa, Grgur X.
Danas to obično ide brže: Franjo je 2013. izabran nakon nešto više od 26 sati i pet krugova glasanja. Njegov prethodnik Benedikt XVI. bio je izabran 2005. nakon četiri kruga.
Kako je sastavljena konklava?
Pravo glasa imaju svi kardinali mlađi od 80 godina, oni su nakon pape najviši crkveni dužnosnici. Većinu danas glasačkih kardinala imenovao je Franjo. Neke su još imenovali Benedikt XVI. i Ivan Pavao II.
Najviše kardinala dolazi iz Europe. Ipak, papa Franjo se pobrinuo da druge svjetske regije budu puno zastupljenije nego ranije.
Što se događa u konklavi?
Za izbor novog pape potrebna je dvotrećinska većina. Prvo glasanje u Sikstinskoj kapeli odvija se prvog popodneva. U danima koji slijede održavaju se po dva glasanja ujutro i dva poslijepodne.
Na glasački listić svaki kardinal piše, „što nečitkije, ali jasno“, ispod rečenice „Eligo in Summum Pontificem“ („Biram za vrhovnog mostograditelja“) ime kandidata i ubacuje ga u glasačku kutiju. Pri brojanju glasova imena se naglas čitaju i bilježe. Zatim se svi listići nanižu na konac i spaljuju.
U Sikstinskoj kapeli nalaze se dvije peći od lijevanog željeza. U stariju peć, koja se koristi od 1939., stavljaju se glasački listići. U drugoj, koja je prvi put korištena 2005. pri izboru Benedikta, kemikalijama se stvara crni ili bijeli dim. Oba se dimnjaka spajaju u jedan dimnjak na krovu Sikstinske kapele.
Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, izlazi crni dim. Bijeli dim znači: Imamo novog papu.
Ako konklava potraje, mogu se uvesti dani odmora, kako bi kardinali imali vremena za molitvu, razmišljanje i razgovore. Sve se to može pretvoriti u pravi politički poker. Nakon više od 30 neuspješnih krugova moguće je glasanje između dva kandidata s najviše glasova.
Što se događa nakon izbora?
Kada se postigne potrebna većina, pobjedničkog kandidata se pita prihvaća li izbor. To je zapravo formalnost, ali navodno je Benedikt XVI. u jednom trenutku oklijevao. Ako izabrani kardinal kaže „da“, on postaje novi poglavar Rimokatoličke crkve – i ostaje to do smrti ili, što je rijetkost poput pape Ratzingera, do ostavke. Konklava je tada završena. Vanjski znak toga, uz bijeli dim, jest i zvonjava zvona.
Nedugo zatim, s lođe Bazilike svetog Petra cijelom svijetu se objavljuje: „Habemus papam“ („Imamo papu“). Tada se objavljuje i koje je ime novi papa izabrao. S lođe on prvi put daje apostolski blagoslov „Urbi et Orbi“ („Gradu i svijetu“). Do sada je to kod okupljenog mnoštva izazivalo velik pljesak i oduševljenje.
