Plaćaju li hrvatski kupci više cijene istih proizvoda u odnosu na druge članice Europske unije istražili su stručnjaci Hrvatske narodne banke. Oni su, za razliku od ranijih istraživanja, koja su izdvajala cijene svega nekolicine artikala, odlučili usporediti nekoliko tisuća proizvoda koje prodaje DM i to u više zemalja. Kažu da time žele umanjiti eventualnu pristranost povezanu s izborom pojedinih proizvoda ili države u kojoj su cijene analizirane.
- Takva usporedba pokazuje da je DM u Hrvatskoj u prosjeku jeftiniji nego u Italiji, Austriji i Sloveniji, i to za sedam posto, 1,6 posto i 2,4 posto. No, DM u Njemačkoj – a ta tvrtka u njemačkom vlasništvu i s tamošnjim sjedištem ujedno ima najveće poslovne operacije upravo u Njemačkoj – ima u prosjeku niže cijene od podružnica u svim promatranim zemljama, pa tako i u odnosu na podružnicu u Hrvatskoj, od koje je u prosjeku jeftiniji za 16 posto', analizirali su stručnjaci HNB-a.
Razlika u cijeni između njemačkog DM-a i njihovih trgovina u drugim zemljama može se objasniti, kažu stručnjaci, učinkovitijim logističkim lancem, nižim relativnim troškovima distribucije te strukturnim značajkama njemačkog tržišta, koje odlikuju veći prometi i snažna konkurencija.
Zamjeraju autorima prethodnih istraživanja i to što su promatrali samo jedan trgovački lanac, s proizvodima koji se razlikuju od zemlje do zemlje, zbog čega je bilo moguće usporediti samo četvrtinu proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Uz to, uspoređene su cijene kozmetičkih i higijenskih proizvoda koji zauzimaju manje od pet posto potrošačke košarice u Hrvatskoj.
- Službeni podaci Eurostata koji uspoređuju cijene u Hrvatskoj i drugim članicama EU-a za sva dobra i usluge, pokazuju da su cijene u Hrvatskoj u prosjeku i dalje niže nego u razvijenijim članicama EU-a – prosječna razina cijena u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je oko 72 posto prosjeka EU-a. Dok komparativna analiza pojedinih cijena poboljšava informiranost potrošača i jača pritisak na snižavanje cijena, postoji rizik da vijesti o relativno skupim proizvodima povećaju percepciju inflacije i inflacijska očekivanja, što bi trebalo dodatno istražiti', objašnjavaju analitičari.
Pritom nude usporedbu proizvoda u DM-u od zemlje do zemlje i navode da 'su od ukupno 4370 uparenih proizvoda 3252 skuplja u Hrvatskoj, 334 imaju istu cijenu, dok su 784 proizvoda jeftinija u Hrvatskoj. Slično vrijedi i za ostale zemlje u usporedbi. Primjerice, iako je DM u Hrvatskoj u prosjeku jeftiniji nego u Italiji za sedam posto, postoji 731 artikl koji je u Hrvatskoj skuplji nego u Italiji. Ako se direktno usporede cijene istih artikala, Njemačka, koja je matična zemlja DM-a, u prosjeku je za 18,3 posto jeftinija od Italije, za 13,9 posto jeftinija od Austrije te za 12,1 posto jeftinija od Slovenije'.
Kao i ministar Primorac, analizirali su utjecaj PDV-a na razliku u cijenama. No, istaknuli su da je opća stopa PDV-a u Njemačkoj 19 posto, a u Hrvatskoj 25 posto, što je Primorac preskočio navesti. Ističu kako su novija istraživanja pokazala da se cijene istih artikala u pravilu razlikuju među zemljama, pa čak i u europodručju. No, zaključuju da je Hrvatska i dalje jeftinija od drugih, razvijenijih zemalja EU.
- Uzme li se u obzir cijela potrošačka košarica, Hrvatska je u prosjeku jeftinija od prosjeka zemalja članica EU-a. Prema podacima Eurostata, koji obuhvaćaju sve proizvode i usluge unutar potrošačke košarice za izračun indeksa cijena, prosječna razina cijena u Hrvatskoj u 2023. godini iznosila je oko 72 posto prosjeka EU-a. Ta razina cijena slična je onoj u drugim zemljama srednje i istočne Europe, gdje prosjek razine cijena iznosi oko 75 posto prosjeka EU-a. Promatraju li se pojedine kategorije, Hrvatska ima nešto višu razinu cijena u kategoriji komunikacija, koja je oko 110 posto prosjeka EU-a, te u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, gdje cijene iznose 101 posto prosjeka EU-a. S druge strane, Hrvatska ima niže cijene u kategoriji stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih goriva, gdje razina cijena iznosi oko 46 posto prosjeka EU-a', tvrde stručnjaci HNB-a.
Naglašavaju da slične analize poput onih koje su se nedavno pojavile u javnosti jesu informativne, ali nisu reprezentativne. Zbog toga se njihovi rezultati ne smiju poopćavati na ukupno gospodarstvo. Tako smatraju navode o tome kako je u Hrvatskoj sve skuplje nego u Njemačkoj nekorektnima, jer bi oni mogli utjecati na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja, što bi, pak, inflaciju moglo učiniti tvrdokornijom.
