Turska je posebice istaknula Švedsku kao državu koja mora zauzeti jasan stav protiv osoba koje Ankara smatra teroristima, a većinom se radi o kurdskim militantima.
Ankara tu skupinu također krivi za pokušaj državnog udara 2016.
Švedska i Finska su u lipnju 2022. s Turskom potpisale sporazum o izručenju traženih osoba kako bi premostile prigovore Ankare i pridružile se NATO-u.
"Rekli smo im, ako nam ne predate teroriste, vaš zahtjev u parlamentu neće proći", rekao je Erdogan aludirajući na zajedničku konferenciju za novinare u studenom sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom.
Turski predsjednik traži izručenje oko 130 "terorista".
Ankara je prošli tjedan osudila video montažu koju je napravila skupina bliska Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK) u Švedskoj, na kojoj lutak s likom predsjednika Erdogana visi obješen za noge i naziva ga se "diktatorom".
Dvije zemlje su obećale da će deportirati ili izručiti osumnjičene za terorizam, oslanjajući se na turske obavještajne podatke i zakone EU-a.
Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin u subotu je upozorio da vrijeme istječe te da bi parlament, ako dvije zemlje ispune obećano, njihove zahtjeve ratificirao prije predsjedničkih i parlamentarnih izbora u svibnju.
Kalin smatra da Turska od Švedske ili Finske "ne traži ništa što nije u skladu s njihovim zakonom" te dodaje da je Ankara "vrlo realna".
Kristersson je pak ranije u ponedjeljak rekao da je njegova zemlja u "dobroj poziciji" glede ratifikacije Turske za članstvo u NATO-u.
