Iz Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) u petak su upozorili na neodrživo stanje u tom sektoru te zatražili hitan sastanak s premijerom ili nekim od potpredsjednika Vlade s kojim bi razgovarali o rješavanju problema.
Oštar pad cijena
- U zadnjih šest mjeseci cijena živih svinja pala je za 40 posto, istaknuo je predsjednik Odbora Antun Golubović, upozorivši kako je stanje na tržištu neodrživo.
Stoga traže hitan prijem kod premijera ili da premijer ovlasti nekoga od potpredsjednika vlade, a ne i državne tajnike, koji može s njima može razgovarati i rješavati taj problem, obzirom da u zadnjih 14 dana nemamo ministra poljoprivrede.
- Stanje je neodrživo i jednostavno je nemoguće čekati da dođe novi ministar s kojim ćemo mi sjesti i pregovarati, kazao je Golubović u izjavi novinarima.
Potpredsjednik HPK Mato Mihić je naveo kako se od prosinca prošle godine stalo s klanjem svinja.
- Trenutačno ima 25.000 svinja na velikim gospodarstvima i nekih 10.000 na malim gospodarstvima koje treba hitno maknuti s tržišta, jer će biti situacija još gora, izjavio je.
Cijena mesa pala 40 posto, nema je potrebe ograničavati
Što se tiče vladine mjere ograničavanja cijena nekih proizvoda kazali su kako nisu za to da se ograničavaju cijene. Cijena mesa je pala 40 posto tako da je nema potrebe ograničavati, istaknuli su.
No, smatraju kako ono što Vlada treba sada učiniti je donijeti uredbu o aktivaciji članka 168 o uređenju tržišta (prvo se rješavaju viškovi na domaćem tržištu).
- U većini europskih zemalja aktiviran je članak 168 i kod njih je to riješeno, kazao je Golubović navodeći kako su svjesni da smo na zajedničkom europskom tržištu, ali ako su mnoge zemlje aktivirale taj članak, postavlja se pitanje zašto to nije onda učinjeno i kod nas.
Iznio je podatak da je cijena živih svinja na burzi 1,16 eura, a trgovački centri primjerice svinjski but bez kostiju nude po 3,5 eura.
- Ako sam dobro informiran, a mislim da jesam, to vam je nekih 25 kuna ako ćemo se vratiti u kune. A nas košta proizvodnja 1,70 eura, rekao je.
Uz rast troškova i pad cijena proizvodnja je neodrživa, pogotovo za mala gospodarstva, istaknuo je Golubović napominjući kako će do 2030. spasti na 25, eventualno 30 posto samodostatnosti u svinjogojstvu.
Najveći problem, kako je rekao, dogodit će se kada se u EU smanji proizvodnja mesa, a domaći proizvođači budu propali i neće ih biti. E tada će, kako je rekao, građani i potrošača plaćati skupu cijenu svinjskog mesa kojeg tada neće biti.
Uzgajivači ne mogu čekati novog ministra
Po njegovim riječima, problem svinjogojcima sada stvara i pojava bolesti slinavke i šap u Njemačkoj te su oni prestali izvoziti meso prema Koreji i Japanu, pa se sve meso slijeva na domaće tržište i uništava domaću proizvodnju.
- Trenutno imamo oko 30.000 svinja u velikim sustavima i 10.000 svinja u malim gospodarstvima viška i te svinje jednostavno moraju nestati, treba ih poklati, kazao je napominjući kako je apsurd tim veći što su u prosincu lani hrvatske klaonice jedine u Europi imale povećan broj klanja svinja, ali su klale prasad iz uvoza.
Na novinarski upit koliki je gubitak na primjerice 100 kilograma tovljenika odgovorio je kako je to 60 eura, odnosno gubitak po tovljeniku je oko 100 eura.
- To nije malo, to je jako veliki problem i zato mi više ne možemo čekati, poručio je Golobović.
Na pitanje što će biti ukoliko premijer ne pristane na sastanak, kazao je kako to znači da su oni propali, da je u tom slučaju "hrvatsko svinjogojstvo sahranjeno, da ga nema".
- Mi ne možemo još čekati 11 dana novoga ministra, istaknuo je napominjući kako će mu trebati najmanje mjesec, dva dana da pohvata konce, da ih primi i vidi kako riješiti problem.
U HPK se nadaju da će premijer shvatiti da je ovo sada ne 5 do 12, "ovo je sada 12 i 15 što se tiče hrvatskog svinjogojstva".
Podsjetili su i na mjere koje traže poljoprivrednici kako bi se osigurala stabilnost sektora poljoprivrede i tržište hrane u RH, a to su mjere ograničenja cijena osnovnih mineralnih gnojiva, sjemena, zaštitnih sredstava i plavog dizela, određivanje zaštitne, odnosno minimalne cijene, za sve vrste žitarica i određene uljarice (soja, suncokret, uljana repica), koja ne smije biti manja od prosječne proizvođačke cijene te smanjenje stope PDV-a sa 25 na 5 posto za sve vrste pšenice i ječma, kao i mlijeko i mliječne prerađevine.
Poljoprivrednici također zahtijevaju da se proizvodi ne smiju prodavati ispod cijene koštanja, kako bi se zaštitila njihova gospodarstva.
