Novo izvješće Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela upozorava da se Rusija suočava sa „strukturnom iscrpljenošću“.
Charles Hecker iz britanskog Kraljevskog instituta za obrambene studije procjenjuje da je „Rusija vjerojatno već u recesiji“, dok Nigel Gould-Davies iz Međunarodnog instituta za strateške studije govori o „nadolazećoj krizi ruske političke ekonomije“. Čak i službeni ruski podaci pokazuju da je BDP u prvom tromjesečju pao za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine Rusija Vladimira Putina uporno je prkosila prognozama o gospodarskom slomu. Zapadne sankcije zaobišla je preusmjeravanjem trgovine prema zemljama poput Kine i Indije, dok je goleme državne rezerve usmjerila prema vojsci, infrastrukturi i socijalnim davanjima.
Između 2022. i 2025. realni BDP po stanovniku porastao je za 12 posto. To nije impresivan rezultat usporedi li se s Kinom ili Indijom, a dodatno ga uljepšava činjenica da velik dio rasta proizlazi iz vojne proizvodnje od koje obična kućanstva nemaju izravne koristi. Ipak, to je daleko od katastrofičnih scenarija koji su se godinama predviđali.
Oprezno sa statistikama
Za početak, valja biti oprezan sa slabim službenim statistikama. One su dobrim dijelom statistička varka. Povećanje PDV-a s 20 na 22 posto početkom godine potaknulo je građane da veće kupnje obave krajem 2025., što je umjetno napuhalo gospodarsku aktivnost u jednom kvartalu na račun sljedećeg. Osim toga, početak 2026. imao je manje radnih dana nego godinu prije, a vrijeme je bilo iznimno loše čak i po ruskim standardima.
Alternativni pokazatelji daju drukčiju sliku. Goldman Sachsov indeks gospodarske aktivnosti sugerira spor, ali ipak pozitivan rast. Podaci ruske razvojne banke VEB pokazuju da su se BDP i gospodarska aktivnost ubrzali tijekom ožujka i travnja, dijelom zahvaljujući rastu cijena nafte. Sve upućuje na zaključak da Rusija gotovo sigurno nije u recesiji.
I ostali pokazatelji daju mješovitu sliku. Povjerenje potrošača, prema podacima neovisnog centra Levada, blago je oslabilo, ali nakon što je prethodno bilo na gotovo rekordnim razinama. Posao je danas možda nešto teže pronaći nego prije godinu ili dvije, no nezaposlenost se i dalje kreće oko povijesno niskih dva posto.
Rusiji je istodobno sve teže izvoziti fosilna goriva, koja ostaju krvotok njezina gospodarstva. Ukrajina pojačava napade na energetsku infrastrukturu, dok su cijene nafte pale s vrhunaca dosegnutih tijekom sukoba s Iranom. Ipak, ukupni izvoz robe u travnju bio je nešto veći nego godinu ranije.
Na nekim područjima gospodarstvo se čak i oporavlja. Inflacija je pala na otprilike polovicu nedavnog vrhunca od više od deset posto. Realne plaće, koje su već 25 posto više nego 2019., nastavljaju rasti. Brojne kompanije posluju sasvim solidno. Aeroflot je u prvih pet mjeseci ove godine prevezao putnike na rutama ukupne duljine 40 milijardi kilometara, gotovo deset posto više nego u istom razdoblju lani, prenosi Jutarnji list.
Dobar život ruskih oligarha
A ruskim oligarsima ide još bolje, piše The Economist. Prodaja luksuznih automobila koji u zemlju stižu zaobilaznim kanalima bilježi snažan rast. Samo ove godine kupljeno je čak 80 posto više Lamborghinija nego tijekom cijele 2025.
Naravno, velik dio te otpornosti rezultat je masivnog državnog trošenja. Prošle godine ruska je vlada na vojsku potrošila između sedam i osam posto BDP-a. Oni koji predviđaju krizu tvrde da takvi izdaci usisavaju radnu snagu iz ostatka gospodarstva i opasno opterećuju državne financije.
To je djelomično točno. Međutim, vojna potrošnja danas je tek tri do četiri postotna boda BDP-a viša nego prije rata. To nije zanemarivo, ali nije ni dovoljno veliko da izazove dramatične lančane posljedice. Civilni dio gospodarstva uglavnom stagnira, no zasad ne tone.
Ni fiskalni problemi još nisu kritični. Kako bi financirala rat, država može dodatno povećavati poreze, kao što je već učinila s PDV-om. Preostali manjak, koji trenutačno iznosi oko tri posto BDP-a, može pokriti iz državnih rezervi. Može se dodatno zaduživati na domaćem tržištu, a u krajnjoj nuždi može posegnuti i za depozitima građana i poduzeća denominiranima u rubljima.
Takav bi potez imao ozbiljne posljedice, ali postavlja se pitanje – tko bi Putina u tome mogao spriječiti?
Sve u svemu, Rusija bi ove godine mogla ostvariti gospodarski rast od oko jedan posto, što je otprilike na razini Francuske ili Kanade. Nove sankcije, poput onih koje je Velika Britanija predstavila 16. lipnja, mogle bi taj rast dodatno usporiti. Isto vrijedi i za daljnji pad cijena nafte ili intenziviranje ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu.
No za ozbiljnije ugrožavanje ruskog ratnog gospodarstva bio bi potreban mnogo snažniji udarac od svega što smo dosad vidjeli.
Unatoč svim problemima, Putinov ratni stroj za sada nastavlja voziti dalje.
