Europljani su ljuti zbog sugestije američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi milijarde ruskih sredstava, zamrznutih u europskim zemljama, mogle biti upotrijebljene u korist američke vlade i firmi.
Nakon Trumpovog prijedloga za okončanje rata u Ukrajini – koji podrazumijeva da Ukrajina preda dio teritorija i smanji svoje oružane snage – Europljani su požurili popraviti štetu i iznijeli su svoj prijedlog, piše Deutsche Welle.
„Svaki dan se nešto mijenja", rekao je državni tajnik Marco Rubio nakon sastanka s Europljanima u Ženevi. Ali ostaje nejasno hoće li oni uspjeti zadržati kontrolu nad time kako će se ruska zamrznuta sredstva trošiti.
Agathe Demarais, stručnjakinja za geoekonomiju u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR), kaže da su milijarde ruskih sredstava izgleda ključna Trumpova motivacija za inzistiranje na dogovoru. „Trump je izuzetno zainteresiran da dobije te milijarde", rekla je ona za DW.
Što su ruska zamrznuta sredstva i gdje se nalaze?
Kada je 24. veljače 2022. Rusija napala Ukrajinu skoro 300 milijardi eura njenog kapitala nalazilo se izvan Rusije i potom bilo zamrznuto na temelju zapadnih sankcija. Ta sredstva uključuju novac na bankovnim računima, vrijednosne papire, nekretnine i jahte.
Iako mnoge zemlje - uključujući SAD, Kanadu, Veliku Britaniju i Japan - drže dio te imovine, najveći dio nalazi se u državama članicama Europske unije, prije svega u Belgiji. Euroclear, depozitarna agencija sa sjedištem u Bruxellesu, drži oko 180 milijardi eura zamrznutih ruskih sredstava.
Od početka rata Europljani raspravljaju hoće li i kako koristiti rusku imovinu da bi se Rusiju natjerala na plaćanje odštete za rat koji je započela. Posljednja takva rasprava vodila se u listopadu, kada je Belgija stavila veto na „reparacijski kredit" koji EU želi ponuditi Ukrajini za obnovu zemlje.
Belgija strahuje od pravnih problema i od toga da će ona biti ta od koje će Rusija jednog dana tražiti povratak svog novca. Zato je odbila pristati i traži da se odgovornost podijeli s drugim zemljama.
EU je očekivao da će umiriti belgijske brige i pridobiti ju na samitu sredinom prosinca. Ali Trumpov prijedlog je pokvario taj plan i umjesto toga ponudio ono što Demarais opisuje kao prijedlog za „konfisciranje ruskih sredstava koja leže u Europi".
Što predlaže Trump, a što Europljani?
Prema Trumpovom planu od 28 točaka, kako su prenijeli razni mediji, 100 milijardi dolara (86 milijardi eura) zamrznutih ruskih sredstava bilo bi investirano u „napore koje predvodi SAD za obnovu i ulaganja u Ukrajinu".
Ili kako Demarais kaže: Trump namjerava uzeti prvih 86 milijardi eura iz ruskih sredstava zamrznutih u Europi i iskoristiti ih tako da profitiraju i američka vlada i američke tvrtke.
U planu također piše da bi Europa dodala isti iznos kako bi se povećala ulaganja za obnovu Ukrajine. Taj novac koji bi, prema Trumpovoj zamisli, trebala doprinijeti Europa ne bi došao iz zamrznutih ruskih sredstava: „To bi bilo iz džepa europskih poreznih obveznika", kaže Demarais.
Više od 200 milijardi eura preostalih zamrznutih sredstava uložilo bi se u zajednički američko-ruski investicijski fond, „kako bi se stvorio snažan poticaj da se ne vrate sukobu". „Od ovog plana bi profitirala tri aktera – američke tvrtke, američka vlada i Rusiji“, rekla je Demarais.
Prijedlog europskih sila – Njemačke, Francuske i Velike Britanije – poziva na korištenje državnog ruskog novca za obnovu Ukrajine. Prema tom prijedlogu, ruska sredstva zamrznuta u Europi „ostat će zamrznuta sve dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini“.
„Ovo je način da se nekako krene naprijed, ali da se još ne konfisciraju ruska sredstva", rekao je za DW Philip Bednarczyk, direktor varšavskog ureda trusta mozgova Njemački Maršalov fond (GMF).
„Još uvijek smo negdje između, ali svakako u mnogo boljoj poziciji nego što je predloženo u Trumpovom planu od 28 točaka — gdje bi i SAD i Rusija imali riječ o tome gdje će sredstva otići, bez konzultacija s Europljanima", kaže Bednarczyk.
Mogu li se ruska sredstva koristiti za američke tvrtke?
Jana Kobzova, direktorica programa za europsku sigurnost u ECFR-u, kaže da SAD „drži samo oko 5 milijardi dolara" zamrznutih ruskih sredstava i ne može odlučivati o sredstvima koja su u europskim zemljama. „SAD može odlučivati samo o sredstvima koja se nalaze u njegovoj jurisdikciji", kaže ona.
U dokumentu koji je izradila za ECFR Kobzova tvrdi da Europljani moraju inzistirati na tome „da bi europska javnost prihvatila korištenje ruskih sredstava s europskog teritorija za stabilizaciju Ukrajine" i podržala europske izdatke za obranu te zemlje, „ali bi teško prihvatila da ta sredstva jednostavno donose mega-profit američkim investitorima“.
Europski čelnici jasno su dali do znanja da se protive Trumpovom planu.
„Ruska sredstva koja se nalaze u Bruxellesu ne mogu biti isplaćena Amerikancima, to je nezamislivo“, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz u ekskluzivnom intervjuu za DW.
„Pitanja koja se direktno tiču EU-a, poput sankcija, proširenja ili zamrznute imovine, zahtijevaju punu uključenost EU-a u donošenje odluka", rekao je Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je za privatnu televiziju RTL da samo Europljani mogu odlučiti što će se raditi s ruskim sredstvima koja drže Europljani.
Bednarczyk kaže da Europljani načelno nisu protiv suradnje sa SAD-om u definiranju zajedničke strategije te da su pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom željeli kolektivnu odluku o postupanju sa zamrznutim sredstvima. Ali sada to više ne žele.
„Dinamika se promijenila", kaže Bednarczyk. „Trump puno manje uvažava glas Europe i često ju ignorira." Stručnjaci tvrde da je vrijeme da EU pridobije Belgiju i brzo djeluje.
„Ako EU zaplijeni rusku imovinu i odobri kredite Ukrajini, Trump više neće moći doći do 300 milijardi eura", kaže Demarais.
