Godinu su obilježili i poslovično kaskanje u eurointegracijama i nikakav pomak u normalizaciji odnosa s Kosovom.
Tragedije masovnih ubojstava početkom svibnja u beogradskoj školi te u dva sela blizu prijestolnice duboko su se urezale u tkivo moralno posrnulog srbijanskog društva i obilježile 2023. snažnije od svih ekonomskih i političkih događaja i procesa u zemlji te regionalnih i međunarodnih odnosa.
Kraj godine obilježavaju svakodnevni prosvjedi u postizbornoj krizi koja će se svakako preliti u 2024. uz zahtjeve da se izbori ponove, ponajprije u Beogradu, gdje oporba vjeruje da je pokradena brojnim manipiulalcijama i zlouporabama, registriranim i nadzorom inozemnih promatrača.
Srbija, unatoč skromnom napretku u procesu eurointegracija i pripremi za otvaranje pojedinih klastera u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, samu sebe još drži daleko od predsoblja EU-a.
Situacija s Kosovom se, godinama unazad ispreplitana incidentima i krizama, ne pomjera k rješenju kojim bi mogle biti zadovoljne obje strane, ali i Europske unije koja, kao mentor u pregovorima i uz potporu Sjedinjenih Država, pokušava približiti stajališta Beograda i Prištine.
Dvije nezapamćene tragedije
Treći svibnja ostat će crnim slovima upisan u noviju povijest, kada je u beogradskoj osnovnoj školi 13-godišnji učenik očevim pištoljem usmrtio školskog zaštitara i osmero đaka, a ranio nastavnicu i još šestero. Naknadno je preminula još jedna djevojčica, deseta žrtva.
Samo dan kasnije u sumanutom napadu automatskom puškom 21-godišnjak je u dva sela nadomak Beograda ubio devetero i ranio 13 ljudi, uglavnom mladih.
Ta su dva masovna ubojstva pokrenula val građanskih prosvjeda „Srbija protiv nasilja“, na koji je pozvala proeuropska oporba. Deseci tisuća ljudi idućih su mjeseci na ulicama Beograda i gradova diljem Srbije tražili da se obuzda nasilje u javnom prostoru, politici i medijima, ostavke čelnika policije, državne i sigurnosne službe (BIA), te da se ukinu opskurni reality show programi u elektroničkim medijima bliskim vlasti.
Država je pokrenula akciju predaje i oduzimanja nelegalnog oružja, formirano je Vijeće za borbu protiv vršnjačkog nasilja, uveden dodatni policijski nadzor u školama te pojačan rad psihologa i pedagoga s djecom.
U dvomjesečnoj akciji razoružavanja policiji je predano više od 82.000 komada različitog oružja, oko 26.000 minsko-eksplozivnih sredstava, te više od 4.200.000 komada streljiva raznih kalibara.
Roditelji ubijenih učenika tražili su da se škola „Vladislav Ribnikar“ pretvori u memorijalni centar, ali još nisu naišli na razumijevanje državnih institucija.
Izbori, kao i obično prijevremeni i sporni
Srbija je i u 2023. kao i godinu ranije, izišla na prijevremene izbore, uobičajene tijekom više od desetljeća vlasti SNS-a koja ih je po pravilu koristila da održi svoj politički rejting, mimo redovitog izbornog kalendara.
Izbori su ove godine došli u vrijeme pritisaka EU-a i međunarodne zajednice da se Srbija vrati dijalogu s Kosovom i prihvati plan EU-a za normalizaciju odnosa, koji podupire i SAD.
Istodobno, u društvu se iz mjeseca umjesec podizala razina nezadovoljstva potaknutog nasiljem u javnom prostoru, bahaćenjem vladajućih i brojnim aferama vezanim uz dužnosnike SNS-a i njima bliske javne ličnosti i ljude vezane uz institucije, za što je po pravilu izostajao odgovarajući pravosudni i politički slijed – od istraga i procesuiranja do smjena s dužnosti.
Sve to praćeno je potpunom političkom i medijskom dominacijom aktualnog šefa države Aleksandra Vučića koji je, prečesto agresivnim, televizijskim nastupima – napose u finišu izborne kampanje – nastojao SNS i sebe osobno predstaviti ključnom figurom i jedinim borcima za budućnost države.
Srpska napredna stranka (SNS) je u izbornoj noći proglasila „apsolutnu pobjedu“, državno izborno povjerenstvo sutradan je obvilo da je SNS osvojio 46,72% glasova, uz tijesnu pobjedu u Beogradu, gdje oporba vjeruje da je pobjedila, ali da je pokradena brojnim zlouporabama.
Koalicja lijevog centra "Srbija protiv nasilja" druga je na izborima sa 23,56 posto glasova, a treća Socijalistička partija Srbije (6,56%).
Inozemni promatrači ukazali su da je kampanju za izbore, premda nije bio kandidat, obilježila dominacija Vučića, što je, uz nepravednu konkurenciju, pristrane medije, dovođenje birača iz Republike Srpske, migraciju glasača, te brojne druge nepravilnosti, pridonijelo neujednačenim izbornim uvjetima.
Oporba zahtijeva ponavljanje izbora, a sugestija međunarodnih promatrača je da Srbija prihvati međunarodnu pomoć u prevazilaženju aktualne krize, te da je najbolje za sve strane ponoviti izbore u Beogradu.
Izvješće EK
Unatoč skromnom napretku u procesu eurointegracija i pripremi za otvaranje pojedinih klastera u pregovorima o članstvu u EU, Srbija sebe još drži daleko od predsoblja eurobloka i na crvenoj liniji koju je Bruxelles ucrtao Beogradu.
Napretkom u procesu eurointegracija tijekom 2023. ne mogu biti zadovoljni ni Bruxelles ni Beograd, iako se srbijanski državni vrh domaćoj javnosti hvalio nekim točkama izvješća EK u kojima je naveden pomak.
No Srbija je u godišnjem izvješću EK dobila loše ocjene u ključnim poglavljima 23 i 24 o vladavini prava. Naglašeno je da se Beograd nije pridružio međunarodnim sankcijama Rusiji i nije zatvorio prostor stranom miješanju, a da na unutarnjem planu i dalje postoji slab nadzor na javnim institucijama, uz manipulacije informacijama i progon novinara i stalne pritiske na vlastima nenaklonjene medije.
Primjedbe EK odnosile su se i na izostanak pomaka u normalizaciji odnosa s Kosovom. Beograd je izazivao frustracije u Bruxellesu političkim "šibicarenjem" s planom EU-a za Kosovo iz veljače i aneksom prihvaćenim u Ohridu mjesec dana kasnije.
Srbija odbija provesti sve dijelove sporazuma, posebno onaj koji govori da neće blokirati članstvo Kosova u UN, dok Kosovo drži da je postignuta suglasnost o osnovnom sporazumu o normalizaciji i da plan njegove provedbe de facto znači da je Srbija priznala Kosovo, ali da Beograd "bježi od potpisivanja sporazuma”. Bez napretka obiju strana u dijalogu o normalizaciji ni Beograd ni Priština ne mogu računati na pomak u eurointegracijama, jasno je poručio Bruxelles.
No, sporazum je i dalje na mrtvoj točki, gdje ga je dodatno zaustavio oružani incident u selu Banjska na sjeveru Kosova koncem rujna, kada je u sukobu paravojne skupine Srba i kosovske policije poginuo jedan policajac i trojica napadača, a više ih je uhićeno.
Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, jedan od vođa najjače stranke kosovskih Srba i sestrinske stranke SNS-a - Srpske liste, koju podupire službeni Beograd. Unatoč pritiscima Bruxellesa i Washingtona da se stvari istjeraju na čistac, optužnica protiv Radoičića još nije podignuta, pa je i pravosudni ishod na dugu štapu.
Ekonomija, inflacija, parizer, dug
Ni Srbija u 2023. nije bila imuna na negativna inflatorna kretanja. S najviše stope od 16,2 posto u ožujku inflacija je ipak pala na osam posto u listopadu. Nasuprot službenim podacima o padu cijena, građani i dalje gunđaju plaćajući osjetno veće račune za osnovne namjernice u trgovinama, te za struju i komunalne usluge.
Država je tijekom godine u više navrata podijelila pomoć umirovljenicima, studentima, učenicima, i primateljima socijalnih davanja, a posegnula je i za populističkom akcijom prilagodbe cijena najsiromašnijim slojevima stanovništva.
U toj je akciji osobno šef države Aleksandar Vučić u izravnim tv-prijenosima propagirao pojeftinjenje parizera i košarice dnevnih potrepština, što je izazivalo podsmijeh u Srbiji i u medijima diljem regije.
Ekonomisti i analitičari su istodobno upozoravali da su mjere državne pomoći samo novi val zaduživanja koji će ubuduće dodatno zapljusnuti državnu blagajnu.
Istodobno je javni dug države, prema podacima iz listopada, bio 35,2 milijardi eura i skoro je udvostručen u odnosu na 17,7 milijardi, koliko je bio kad je vlast u Srbiji preuzela Vučićeva Srpska napredna stranka.
Toplo-hladno u regionalnim odnosima
U regionalnim i bilateralnim odnosima sa susjedima nije se odmaklo dalje od stanja iz prethodnih godina. To se napose odnosi na Hrvatsku, jer je godinu obilježio diplomatski rolerkoster s uzajamnim protjerivanjem visoko rangiranih diplomata.
Prvo je Beograd potkraj studenog proglasio nepoželjnim prvog tajnika hrvatskog veleposlanstva Hrvoja Šnajdera, na što je Zagreb reagirao protjerivanjem konzula u srbijanskom veleposlanstvu Petra Novakovića.
Hrvatska je recipročno i primjereno uzvratila Srbiji na protjerivanje hrvatskog diplomata, ocijenio je premijer Andrej Plenković, upozorivši da ovakvi potezi ne pridonose povjerenju i suradnji Zagreba i Beograda.
Službeni Beograd nastavio je održavati dobre odnose s Republikom Srpskom u turbulencijama koje vlasti tog entiteta imaju na razini BiH, a predsjednika RS-a Milorad Dodik čest je i rado viđen gost u Srbiji.
Srbija i dalje ima posebno dobre odnose sa svojom sjevernim susjedom Mađarskom, „najbolje ikad“. S Bugarskom je, uz donaciju EU-a od 46,9 milijuna eura i povoljan kredit EIB-a, otvorila plinski interkonektor koji će osigurati opskrbu i daljnju distribuciju plina iz Azerbejdžana ka Europskoj uniji.
Nastavljene su i aktivnosti u regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan, koju je Srbija pokrenula s vladama Sjeverne Makedonije i Albanije.
