Podizanjem carinskog zida oko Sjedinjenih Američkih Država u skladu sa svojom politikom “Amerika na prvom mjestu”, američki predsjednik nenamjerno potiče ostale zemlje svijeta na udruživanje u pokušaju da ublaže veliki udarac koji će ta politika nanijeti njihovom izvozu.
Europska unija je, pod pritiskom protekcionistički nastrojene Francuske i međunarodnih klimatskih prosvjeda, posljednjih pet godina nastojala koristiti trgovinsku politiku za promicanje vrijednosti bloka, poput ljudskih prava i održivosti – što je frustriralo partnere poput Indije, Indonezije ili južnoameričkog bloka Mercosur. Ali sada, kada SAD – njezin povijesni saveznik – želi igrati samostalno i potresa globalna tržišta i trgovinske mreže nizom carina, Europska unija brzo se predstavlja kao snažan liberalni trgovinski blok koji je otvoren za poslovanje, prenosi Politico.
Liberalnije članice EU
Ovaj zaokret raduje ekonomski liberalnije članice EU-a, koje su se često protivile francuskom protekcionizmu. Svjetska trgovinska organizacija predviđa pad globalne trgovine od 0,2 posto ove godine, a mogao bi doseći i 1,5 posto ako Trump ponovno uvede više carine – poput 20 posto za EU – koje je privremeno suspendirao na 90 dana radi pregovora.
Od potvrde drugog mandata u prosincu, Europska komisija Ursule von der Leyen – koja vodi trgovinsku politiku za 27 članica – bilježi niz uspjeha u sklapanju sporazuma. Bruxelles je zaključio dugotrajne pregovore s blokom Mercosur, kao i s Meksikom i Švicarskom. Ponovno su pokrenuti pregovori s Malezijom i otvoreni razgovori s Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Europska unija je ojačala vlastite standarde
Države EU-a poput Francuske, Belgije i Austrije – koje su nekoć oklijevale s otvaranjem svojih osjetljivih tržišta – počinju uviđati trgovinske sporazume kao geopolitičku nužnost, a ne samo gospodarski bonus. Primjer je Francuska, čija je politička elita odbacila trgovinski sporazum EU-a s Mercosurom kao politički i ekonomski toksičan, ali sada tiho ublažava stav u svjetlu Trumpove trgovinske ofenzive.
Transatlantski trgovinski odnos najveći je za Europu, s ukupnom robnom razmjenom vrijednom 1,6 bilijuna eura. Slijede Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina i Švicarska. Iako su EU i Kina razmatrale mogućnost resetiranja odnosa zbog Trumpovih carina, trgovinski sporazum zasad nije u planu – što EU tjera na širenje svojih partnerstava.
Ipak, unatoč kratkoročnom olakšanju za zagovaratelje slobodne trgovine unutar EU-a, to ne znači da će sklapanje novih sporazuma postati lakše – barem ne još. Velika je bojazan da bi Trumpove carine mogle preusmjeriti kineski izvoz iz SAD-a prema Europi. Taj scenarij potiče pozive za veću zaštitu jedinstvenog tržišta EU-a.
Sveobuhvatan sporazum nije izgledan
I premda je Trump ponovno pobudio nade u mogući pozitivan ishod transatlantskog trgovinskog sukoba prilikom nedavnog posjeta talijanske premijerke Giorgie Meloni Bijeloj kući, sveobuhvatan sporazum nije izgledan.
To je cilj kojem teži budući njemački kancelar Friedrich Merz, koji ustraje da bi najbolja stvar za Europu u odnosima sa SAD-om bila postizanje dogovora o nultim carinama.
Od neuspjeha pregovora o transatlantskoj slobodnoj trgovini i investicijama (TTIP) 2016., Europska unija je ojačala vlastite standarde u zaštiti okoliša i ljudskih prava. No čak i da ublaži ili odgodi ključne dijelove svog zelenog plana, to vjerojatno ne bi bilo dovoljno za administraciju u Washingtonu, usmjerenu na interese biznisa.
