Iran i SAD održali su neizravne pregovore u Omanu 6. veljače i najavili novi krug pregovora idući tjedan u Ženevi. Oman će ponovno biti posrednik.
Pregovori u Omanu bili su prvi otkako su SAD i Izrael napali Iran u lipnju prošle godine, a održani su nakon što je Trump u siječnju odlučio da ipak neće napasti Teheran nakon što je ozbiljno razmatrao vojnu akciju zbog brutalnog gušenja masovnih prosvjeda u toj zemlji.
Pregovori su se izvorno trebali održati u Istanbulu, ali je Iran zatražio da ih se premjesti u Oman.
Prosvjedi i pritisak na Iran
Prosvjedi u Iranu izbili su zbog teške gospodarske krize, no ubrzo su prerasli u pobunu protiv klerikalnog režima. Zahvatili su cijelu zemlju, a krvavo su ugušeni nakon tri tjedna. Ubijene su tisuće ljudi, a desetci tisuća su uhićeni.
Trump je ovoga tjedna rekao kako vjeruje da Iran želi dogovor i izrazio nadu da će pregovori biti zaključeni "u roku od mjesec dana". U protivnom je zaprijetio "vrlo traumatičnim" posljedicama.
"Razgovarat ću s njima onoliko dugo koliko oni to budu željeli", dodao je, istaknuvši da će u slučaju izostanka dogovora prijeći na "drugu fazu", koja bi bila "vrlo teška" za Irance.
Ponovno je podsjetio na američko bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja tijekom dvanaestodnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u lipnju prošle godine.
U petak je podržao potencijalnu promjenu režima u Iranu, rekavši da "se čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi".
Netanyahu skeptičan
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u četvrtak da se nada da američki predsjednik Donald Trump stvara uvjete za postizanje dogovora s Iranom kojim bi se izbjegla vojna akcija.
"Izrazio sam (Donaldu Trumpu) određenu dozu skepticizma u pogledu kvalitete bilo kakvog dogovora s Iranom", rekao je Netanyahu, dan nakon susreta u Bijeloj kući. "Rekao sam da bi dogovor, ako se doista želi postići, morao uključivati elemente koji su vrlo važni (...) za Izrael", dodao je.
"Nije riječ samo o nuklearnom pitanju, nego i o balističkim projektilima te iranskim posredničkim oružanim skupinama", poput libanonskog Hezbolaha, palestinskog Hamasa ili jemenskih Huta, istaknuo je izraelski premijer.
Teheran, međutim, želi razgovarati samo o svojem nuklearnom programu, a zauzvrat traži ukidanje sankcija. Pregovore o svojem moćnom raketnom programu smatra crvenom linijom.
"Mislim da uvjeti koje Trump stvara, u kombinaciji s činjenicom da oni zasigurno razumiju kako su prošli put pogriješili ne postigavši dogovor, mogu stvoriti okolnosti za postizanje dobrog dogovora", rekao je Netanyahu.
Mogućnost kompromisa
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je u intervjuu za Financial Times objavljenom u četvrtak da je moguć kompromis oko ključnog pitanja iranskog obogaćivanja uranija. Zapadne zemlje optužuju Iran da želi razviti nuklearno oružje, što on poriče.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Pozitivno je što se Amerikanci čine spremnima tolerirati iransko obogaćivanje (...) unutar jasno definiranih granica", ustvrdio je Fidan, koji je razgovarao sa svojim iranskim i američkim kolegama. "Iranci sada uviđaju da moraju postići dogovor s Amerikancima, a Amerikanci razumiju da Iranci imaju određene granice. Nema smisla pokušavati ih prisiliti", dodao je.
Smatra također da bi američki udari mogli uništiti infrastrukturu, ali ne i srušiti iranski režim. "Ne mislim da će doći do promjene režima", rekao je. "Naravno, vladina tijela i neki drugi ciljevi bili bi teško pogođeni i oštećeni, uništeni. No režim bi kao politički subjekt ostao funkcionalan."
