Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump i predsjednik Rusije Vladimir Putin dogovorili su da će u roku od dva tjedna održati drugi mirovni summit o Ukrajini, ovoga puta u Europi i to u Budimpešti.
Trump je u četvrtak, 16. listopada, nakon dvosatnog razgovora s Putinom izjavio kako će se njih dvojica ponovno sastati u nastojanju da se „okonča nesretni ratizmeđu Rusije i Ukrajine“.
„Vjerujem da je današnji telefonski razgovor donio velik napredak", napisao je Trump nakon razgovora na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Novinarima u Bijeloj kući dodao je: „Cijeli život sklapam dogovore. Mislim da ćemo uspjeti postići i ovaj – nadam se uskoro.“
Putinov savjetnik Jurij Ušakov potvrdio je da su pregovori o novom summitu u tijeku. Trump je, prema njegovim riječima, predložio da se sastanak održi u Budimpešti, a Putin je odmah pristao. Nijedna strana zasad nije objavila točan datum susreta.
Prije toga, posebni izaslanik Moskve za pregovore sa SAD-om, Kiril Dmitrijev, objavio je na platformi X: „Sljedeći summit dolazi uskoro.“
Istodobno je mađarski premijer Viktor Orban brzo reagirao porukom, također na platformi X: „Planirani sastanak američkog i ruskog predsjednika sjajna je vijest za miroljubive ljude širom svijeta. Spremni smo!“ Kasnije je izjavio da je telefonski razgovarao s Trumpom te da su pripreme za američko-ruski mirovni summit već u tijeku.
Summitu Trump–Putin prethodit će sastanci izaslanstava koje predvode američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio i njegov ruski kolega po položaju Sergej Lavrov, na zasad nepoznatoj lokaciji, već idućeg tjedna.
Zelenski u Washingtonu – i pitanje Tomahawka
Ova iznenađujuća vijest stigla je u trenutku kad se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nalazi u Washingtonu, gdje se danas planira sastati i s Trumpom kako bi zatražio dodatnu vojnu pomoć, uključujući projektile dugog dometa tipa Tomahawk.
Trump je novinarima koji su ga pratili tijekom posjeta Izraelu u nedjelju, 12. listopada, rekao kako planira razgovarati s Putinom o projektilima Tomahawk kao sredstvu pritiska da okonča ruski rat u Ukrajini.
Tijekom razgovora, Putin je Trumpu poručio da eventualna isporuka američkih krstarećih projektila Ukrajini neće promijeniti stanje na bojištu, ali bi nanijela „ozbiljnu“ štetu američko-ruskim odnosima i izgledima za mirno rješenje, izjavio je Kremljev savjetnik Jurij Ušakov.
Zelenski je iz Washingtona poručio da Putinova želja za razgovorom pokazuje njegovu defanzivnu poziciju. „Već sada vidimo kako Moskva žurno traži obnovu dijaloga čim se spomenu Tomahawci“, objavio je na platformi X.
Popuštanje Putinu?
Posljednjih dana činilo se da Bijela kuća naginje prema odobravanju nove vojne pomoći Ukrajini. No, Trumpov pomirljiv ton nakon razgovora s ruskim predsjednikom ponovno je doveo u pitanje neposrednu spremnost SAD-a da pruži pomoć, izazvavši zabrinutost u Europi da bi Washington mogao popustiti pred pritiskom Moskve.
„Putin pokušava zaustaviti zamah pritiska koji se sve više stvara prema Rusiji“, rekao je Dan Fried, bivši dužnosnik američkog State Departmenta, za Reuters. „Vidjet ćemo što će se dogoditi u petak, ali izgleda da su izgledi za primirje putem pritiska na Rusiju da se ozbiljno uključi – oslabjeli.“
Otkako je početkom godine preuzeo dužnost, Trump je često prijetio Rusiji, ali bi te prijetnje povlačio nakon svakog razgovora s Putinom. Već je pokušao postići primirje uoči summita na Aljasci 15. kolovoza, no bez rezultata. Umjesto toga, često se kritiziralo da tim pristupom Trump omogućuje Putinu povratak na svjetsku političku scenu.
Razgovori trojice, Putina, Zelenskog i Trumpa, koje je Washington tada pokušavao organizirati, nikada nisu realizirani, a trenutačno nema ni naznaka da će do takvog sastanka doći.
Budimpešta kao mjesto novog summita izaziva pozornost
Odluka da se summit održi u Budimpešti izazvala je dodatnu pozornost, s obzirom na sve zategnutije odnose između Ukrajine i Mađarske.
Zelenski je prošlog mjeseca optužio mađarske bespilotne letjelice da su narušile ukrajinski zračni prostor, na što je mađarski premijer Viktor Orbán odgovorio kako „Ukrajina nije suverena država“.
Za razliku od većine čelnika NATO-a i Europske unije, Orbán je zadržao srdačne odnose s Rusijom, istodobno dovodeći u pitanje smisao zapadne vojne pomoći Ukrajini.
Fotografija: The White House / Facebook
