Zdravstvo mora biti nadstranačka djelatnost, jer je prevažna za sve građane. Stoga je vrlo važno da se sadašnje reformske mjere ministra Vilija Beroša, za koje smatram da idu u dobrom smjeru, nastave i prošire, bez obzira na to hoće li ova ili neka druga administracija nakon izbora voditi sustav, izjavio je za Hinu direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) Dražen Jurković.
A u godini reforme osnivačka prava nad općim bolnicama preuzela je država, te od travnja u te bolnice dolaze nove uprave. Ministar Beroš najavio je provođenje kategorizacije bolnica, realno formiranje cijene usluga, racionalnu javnu nabavu, praćenje parametara kvalitete i zdravstvenih ishoda.
Cilj ne smije biti micanje stranački nepodobnih
U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) također pozdravljaju najavljeno, ali i podsjećaju da reformu "napisanu na papiru" imamo već godinama.
"Npr. masterplan bolnica donesen je prije deset godina, a provelo se do sada nije gotovo ništa", objašnjavaju u Komori. Kako je poznato, francuskim je konzultantima za taj masterplan bilo plaćeno 200 tisuća eura.
U Komori navode i sličnu situaciju s procesom akreditacija bolnica koji je još je uvijek u samom začetku pa se ne zna što se točno radi u kojoj ustanovi - koji zahvati, procedure, operacije, u kojem broju, s kojim kadrovima i na koji način.
U UPUZ-u, Liječnikoj komori i Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL) nadaju se da ova reforma neće imati sličnu sudbinu.
Jurković smatra da je motiv propalog SDP-ovog sanacijskog zakona iz 2012. bio isključivo micanje stranački 'nepodobnih' ravnatelja u zamjenu za stranački 'podobne'.
Upozorava da bi rezultat ponovno mogao biti katastrofalan ako je motiv isti i ovogodišnjeg prijenosa na državu osnivačkih prava nad županijskim bolnicama.
"Očekujemo stabilizaciju poslovanja bolnica, promjene cijena usluge, utvrđivanje limita, kako bi se stvorili uvjeti za realno poslovanje, umjesto financiranja putem tzv. sanacija", rekao je Hini Jurković, na početku godine u kojoj će opće bolnice u županijama dobiti nove v.d. ravnatelja i upravna vijeća.
Ravnatelji sada nemaju odgovornost za poslovanje
Predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit kaže da liječnici za sada ne vide nikakve promjene u općim bolnicama vezano uz promjenu osnivačkih prava.
"I dalje nema osobne odgovornosti ravnatelja za poslovanje bolnica, nema javno dostupnih podataka o provedbi javne nabave i cijenama, nemamo uvid ni u troškove niti u strukturu zaposlenika, zapravo o financijama ustanova ne znamo nikakve potrebne detalje", kaže predsjednica HUBOL-a.
A po podacima UPUZ-a, ukupne obveze bolnica krajem studenoga prošle godine iznosile su 1,8 milijardi eura, dok su dospjele obveze bile 562 milijuna eura. Unutar 1,8 milijardi eura ukupnih obveza, uključeni su i dugovi bolnica prema državi, odnosno prema HZZO-u. Trenutno taj dug iznosi 750 milijuna eura, te bi bilo logično da se prilikom prijenosa osnivačkih prava na državu otpiše. Važno je spomenuti i da je bolnički sustav u prethodne dvije godine saniran s ukupno oko 680 milijuna eura.
Osnovni su razlog ovakvih rezultata, smatraju u UPUZ-u i Komori, nerealno niska sredstva koja HZZO godinama određuje bolnicama, što kontinuirano rezultira gubicima.
Bolnice nisu neka neuspješna poduzeća pa da proizvode dugove, nego planirani prihodi bolnica od strane HZZO-a i Ministarstva nisu dostatni za stvarne rashode, tj. za pokrivanje realnih cijena usluga koje one pružaju.
Bolnice su tu da ispune zdravstvene potrebe građana i njihova vrata pacijentima moraju ostati otvorena i nakon što potroše tzv. mjesečni limit koji im odobrava HZZO.
HDZ napustio efikasan model SDP-ovog ministra Varge
Kako bi se poslovanje bolnica stabiliziralo, zdravstvena administarcija najavljuje, a UPUZ pozdravlja, napuštanje limitnog plaćanja bolnicama, opterećeno preniskim cijenama usluga i neadekvatnim limitima.
Kao uspješan model izdvaja se mješoviti oblik plaćanja bolnicama, uspostavljen za vrijeme bivšeg SDP-ova ministra Siniše Varge i tadašnje ravnateljice HZZO-a Tatjane Prenđe Trupec. Riječ je o modelu koji je koristio limite, ali i valorizirao izvršenje. Jurković smatra da je to bio dobar put prema efikasnijem modelu plaćanja bolnica.
"Bila je greška HDZ-ove zdravstvene administracije što je taj model ukinula i vratila zastarjeli model plaćanja isključivo putem limita. Pametno bi bilo takav ili sličan model ponovno aktualizirati, bez obzira koja ga je i čija administracija osmislila", poručuje.
Reforma bolničkog sustava trebala bi dovesti do funkcionalne integracije kadrova, opreme i prostora, a Jurković ističe da pacijenti "za sada neće osjetiti značajnije promjene".
Nakon što su se iz Ministarstva zdravstva pohvalili da su skratili prosječno vrijeme čekanja za dijagnostičke pretrage u bolnicama na 146 dana, UPUZ i liječničke udruge poručuju da treba poraditi na smjernicama stručnih društava za upućivanje pacijenata na dijagnostičke postupke, kao i nastaviti s projektom informatizacije.
Primjerice, projekt eNaručivanje, započet još 2009. godine, još na žalost nije u potpunosti dovršen.
Predizborno prikazivanje "fantastičnih" rezultata
U Komori također ističu važnost informatizacije kako se pacijenti ne bi više mogli istovremeno naručivati na određenu pretragu u više ustanova.
Sljedeći važan preduvjet je donošenje obvezujućih smjernica, algoritama i postupnika te jednako važno sustavno nadziranje njihove provedbe. Primjerice da se kod svake glavobolje odmah ne očekuje MR mozga ili kod svakog kašlja MSCT pluća.
Vezano uz skraćivanje listi čekanja, u HUBOL-u pak kažu da su s terena dobivali različite informacije - radilo se poslijepodne, vikendima, u smislu nekadašnjeg Programa plus, koji je osmislio bivši SDP-ov ministar Varga.
"Efekt se vjerojatno negdje i postigao, moguće se nešto i reduciralo - no na koliko dugo?", pita se predsjednica HUBOL-a te dodaje da se već desetak godina zamjećuju slični obrasci ponašanja u predizborno vrijeme.
"Uglavnom se 'rješavaju' liste čekanja i kreću obećanja u tom smjeru. Onda se pokreću akcije i javnosti prezentiraju “fantastični rezultati”. Obično oni odabrani, dok se problemi trpaju pod tepih i nakon izbora vraćamo se u stare staze sa starim problemima", upozorava Šmit.
U UPUZ-u ponavljaju da se odmah "konkretno i jasno" mora definirati privatni rad liječnika koji rade u javnom sektoru, zbog određene percepcije u javnosti da je upravo taj nedovoljno uređeni odnos u znatnoj mjeri pogodovao metastaziranju lista čekanja do nepodnošljive razine.
