Anđelko Milardović Ukoliko Amerika prestane pomagati Ukrajini, bit će grobari Europe!
Piše: Mario Runjić
17.03.2023. 15:41
visibility
163 pregleda
Izvor: Foto: Privatna arhiva 'Pandemija COVID-19 i rat Rusije protiv Ukrajine' najnovija je knjiga politologa i profesora te znanstvenog istraživača zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija Anđelka Milardovića, koju je predstavio uz prvu godinu napada Rusije na Ukrajinu. Knjiga je izašla u nakladi Instituta za europske i globalizacijske studije i Instituta za migracije i narodnosti, a Milardović kroz nju prati i analizira izazove vremena, pandemije, ratove, demografske lomove i migracije kroz povijest civilizacija.
Naslovnica knjige nosi jasnu poruku. Na jednoj je strani žena s maskom kao zaštitnim sredstvom protiv covid-a, dok se na nju se naslanja vojnik s plinskom maskom. Poruka je jasna kaže Milardović, to je slika svijeta danas. Kažu da slika govori više od stotinu riječi, a upravo je naslovnicom na najbolji način izraženo ono što sam pokušao obraditi u knjizi, a to je ispreplitanje pandemija i ratova kroz povijest civilizacije.'
Na pitanje, koji ga je događaj osobno više dotaknuo, dodaje kako su ga oba na svoj način potresla, kao autora dvostruko.
Prolazio sam sve ono što smo svi mi zajedno prolazili i proživljavali, ali pišući sam morao još jednom to proživjeti i staviti na papir. Dakle, dvostruko proživljavanje, dvostruki strah, stres, neizvjesnost, što će biti sa mnom, sa nama, prvo u pandemiji gledajući one radikalne slike iz Bergama u Italiji, masovno umiranje, bespomoćnost. I onda 24. veljače prošle godine Putin udari na Ukrajinu i obistini se teza o ispreplitanju. U tipologiji straha, naravno da je veći strah od rata u Ukrajini i njegova širenja i upotrebe nuklearnog oružja, jer bi to značilo uništenje civilizacija. Tu sam se više bojao, jer smatram da je manji strah od korone, u odnosu na nuklearni rat. To su dva virusa ali prednost dajem koroni, jer tu se čovjek ukoliko nema nekih bolesti može izvući, a u drugom slučaju je kolokvijalno ili prženje ili hlađenje.
Koliko je teško pisati knjigu o stvarima koje još uvijek traju? Kroz povijest je bilo i pandemija i ratova, ali koliko su ova dva događaja različita od prijašnjih?
Različiti su obzirom na vrijeme. Covid je bolest digitalnog doba, za razliku od primjerice španjolske gripe koja je bila bolest industrijskog društva. To su dva različita društvena okvira. Primjerice pandemija španjolske gripe i Prvi svjetski rat, promijenili su lice i naličje pojedinih društava, ponajprije na demografskoj razini obzirom na broj poginulih. Tadašnji okvir rata i pandemije je okvir industrijskog društva, dok je danas to okvir digitalnog i umreženog društva. To su epohalne pojave obzirom na okvire. Jer su na dugi rok odredile način života, funkcioniranje društava.
Analizirajući tijek rata i borbu Ukrajine uz podršku Zapada, ne možemo ne zapitati se, što u slučaju da Amerika pod utjecajem republikanaca smanji pomoć. Što u slučaju da u Ukrajini dobijemo nazovimo je 'malu Rusiju'?
Čeka nas rekvijem za Europu. Ako republikanci tako odluče, onda neka budu grobari Europe. Putin neće stati. Neka ljudi ne misle kako su stvari riješene, ukoliko do toga dođe, mijenja se okvir igre. Ukoliko netko misli kako smo mi članica NATO-a i da s nama neće biti ništa, da smo sigurni, vara se. Pogledajte samo izjavu ruskog veleposlanika u BiH, koji otvoreno kaže, mi za svaku članicu NATO-a imamo plan, jer smatraju kako je svaka članica Sjevernoatlantskog saveza ujedno i neprijateljska zemlja. Dakle, treba biti oprezan. Amerikance, odnosno republikance treba urazumiti da ako koračaju tim putem, moraju biti svjesni kako će Ukrajinu izručiti na pladnju Rusiji, a Rusija se neće zaustaviti. Krenuti će dalje prema Europi. Što će biti na Balkanu. Velika je dakle odgovornost jedne stranke, koja bi sada mogla napraviti novi nered na prostoru Europe.
Nikada se nije glasnije pričalo o mogućnosti nuklearnog rata? Smatrate li to opcijom, odnosno poslužimo li se izrazom iz vaše knjige, mislite li kako je Putin spreman počiniti 'tiranocid'?
Postoje dva scenarija. Jedan u kojem Rusija gubi od Zapada. U tom kontekstu u njihovoj 'ruskoj' percepciji je, ako mi gubimo, nema Rusije, a ako nema Rusije, onda nema više ni svijeta. U takvom razvoju situacije, mislim da je spreman na takav potez, ali se isto tako nadam kako u krugu oko njega ima dovoljno pameti, da ga u tome spriječe.
U drugom scenariju, ako Zapad prvenstveno Amerika odustanu od pomoći Ukrajini, onda je u opasnosti cijela Europa, Balkan, to bi bila jedna sasvim nova logika geopolitike. Rusija ima svoje realne geopolitičke granice ali ima i svoje imaginarne granice, dio kojih je Ukrajina. Oni smatraju da Rusija ne može postojati ako Ukrajina nije u sastavu Rusije, jer u tom slučaju više nisu Euroazija, već samo Azija.
Koliko bi po vašem mišljenju rat mogao trajati, odnosno što možemo očekivati?
Treba čekati proljetnu ofenzivu ili ukrajinsku 'Oluju' ukoliko se dobro konsolidiraju, postave i organiziraju. Ako bi tijekom proljeća i ljeta, odnosno do jeseni uspjeli izbiti na svoje međunarodne priznate granice, to bi bilo jedino pravedno rješenje. Ako je međunarodna zajednica priznala Ukrajinu u njezinim granicama, a i Rusija je to napravila, onda je zaključak jasan. Ukrajinska vojska mora ići do svojih međunarodnih granica i stvar je riješena. Nema dakle nikakvog uknjižavanja na Donjeck, Luhansk, Zaporižje. Beograd se isto tako želio knjižiti Krajinu i Republiku Srpsku krajinu, koje su svojedobno nastale po istoj metodologiji.
Sukob u Ukrajini tehnološki gledano doveo je rat u jednu novu dimenziju takozvanog, stvarnog vremena. Koliko to utječe na ljude, društva općenito?
Svakako promatramo rat u realnom vremenu, kao neki događaj koji se zbiva sada i ovdje. Imamo izravni prijenos. Rat je postao jedan veliki spektakl, kao što je primjerice Svjetsko prvenstvo u nogometu, samo nažalost sa različitim posljedicama. Sve to generalno utječe na stabilnost kolektiviteta, ali i pojedinaca. Pojedinci su različiti pa na neke slabije na neke jače djeluje. Istovremeno, predstavljanje rata i covid-a zbiva se metodom drobljenja slike, fragmentiranja. Mi nažalost nemamo cijelu sliku. Imamo samo ono što propaganda proizvede i to se plasira kao stina. Što je pak stvarna istina? Trebalo bi dekonstruirati sve fragmente i vidjeti što se stvarno skriva iza svakoga djela, pa tek na temelju te analize napraviti cjelinu i stvoriti jedinstvenu sliku.
Rusija ima i veliki utjecaj u regiji, od Dodika u BiH-a, preko Srbije do Crne Gore koju ovog vikenda očekuju predsjednički izbori?
Obzirom da nije uspio prvi pokušaj destabilizacije, nadam se kako neće ni ovaj drugi. Na kraju krajeva, Crna Gora je članica NATO-a, tako da svi drugi trebaju razmisliti koliko duboko žele ići.
Kada pak govorimo o cijeloj regiji, Rusija je svojim utjecajem, koji nije mali, već i u Hrvatskoj. Putem bankarskog sustava, poljoprivrednog, energetskog sektora, nekretnina, političkih stranaka, duboku je unutra. Tu priči nije kraj. Ukoliko ljudi u Hrvatskoj ali i na prostoru bivše države žele mir, trebaju ozbiljno shvatiti taj ruski utjecaj na ovom prostoru. Ruski utjecaj u Hrvatskoj i Sloveniji zamišljen je kao pokušaj penetracije u meki trbuh Europske unije, odnosno uz pomoć koruptivnih aktivnosti i jakih financijskih virusa polako razbijati postojeći sustav.
