svijet.hr
13. Svibanj 2025.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
Veleučilište Edward Bernays
Anđelko Milardović:

Ukoliko Amerika prestane pomagati Ukrajini, bit će grobari Europe!

Ukoliko Amerika prestane pomagati Ukrajini, bit će grobari Europe!
Izvor: Foto: Privatna arhiva

'Pandemija COVID-19 i rat Rusije protiv Ukrajine' najnovija je knjiga politologa i profesora te znanstvenog istraživača zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija Anđelka Milardovića, koju je predstavio uz prvu godinu napada Rusije na Ukrajinu.

OžUJAK
17
2023

Piše:

Mario Runjić

Knjiga je izašla u nakladi Instituta za europske i globalizacijske studije i Instituta za migracije i narodnosti, a Milardović kroz nju prati i analizira izazove vremena, pandemije, ratove, demografske lomove i migracije kroz povijest civilizacija.

Naslovnica knjige nosi jasnu poruku. Na jednoj je strani žena s maskom kao zaštitnim sredstvom protiv covid-a, dok se na nju se naslanja vojnik s plinskom maskom. Poruka je jasna kaže Milardović, to je slika svijeta danas. Kažu da slika govori više od stotinu riječi, a upravo je naslovnicom na najbolji način izraženo ono što sam pokušao obraditi u knjizi, a to je ispreplitanje pandemija i ratova kroz povijest civilizacije.'

Na pitanje, koji ga je događaj osobno više dotaknuo, dodaje kako su ga oba na svoj način potresla, kao autora dvostruko.

Prolazio sam sve ono što smo svi mi zajedno prolazili i proživljavali, ali pišući sam morao još jednom to proživjeti i staviti na papir. Dakle, dvostruko proživljavanje, dvostruki strah, stres, neizvjesnost, što će biti sa mnom, sa nama, prvo u pandemiji gledajući one radikalne slike iz Bergama u Italiji, masovno umiranje, bespomoćnost. I onda 24. veljače prošle godine Putin udari na Ukrajinu i obistini se teza o ispreplitanju. U tipologiji straha, naravno da je veći strah od rata u Ukrajini i njegova širenja i upotrebe nuklearnog oružja, jer bi to značilo uništenje civilizacija. Tu sam se više bojao, jer smatram da je manji strah od korone, u odnosu na nuklearni rat. To su dva virusa ali prednost dajem koroni, jer tu se čovjek ukoliko nema nekih bolesti može izvući, a u drugom slučaju je kolokvijalno ili prženje ili hlađenje.

Koliko je teško pisati knjigu o stvarima koje još uvijek traju? Kroz povijest je bilo i pandemija i ratova, ali koliko su ova dva događaja različita od prijašnjih?

Različiti su obzirom na vrijeme. Covid je bolest digitalnog doba, za razliku od primjerice španjolske gripe koja je bila bolest industrijskog društva. To su dva različita društvena okvira. Primjerice pandemija španjolske gripe i Prvi svjetski rat, promijenili su lice i naličje pojedinih društava, ponajprije na demografskoj razini obzirom na broj poginulih. Tadašnji okvir rata i pandemije je okvir industrijskog društva, dok je danas to okvir digitalnog i umreženog društva. To su epohalne pojave obzirom na okvire. Jer su na dugi rok odredile način života, funkcioniranje društava.

Foto: Privatna arhiva

Analizirajući tijek rata i borbu Ukrajine uz podršku Zapada, ne možemo ne zapitati se, što u slučaju da Amerika pod utjecajem republikanaca smanji pomoć. Što u slučaju da u Ukrajini dobijemo nazovimo je 'malu Rusiju'?

Čeka nas rekvijem za Europu. Ako republikanci tako odluče, onda neka budu grobari Europe. Putin neće stati. Neka ljudi ne misle kako su stvari riješene, ukoliko do toga dođe, mijenja se okvir igre. Ukoliko netko misli kako smo mi članica NATO-a i da s nama neće biti ništa, da smo sigurni, vara se. Pogledajte samo izjavu ruskog veleposlanika u BiH, koji otvoreno kaže, mi za svaku članicu NATO-a imamo plan, jer smatraju kako je svaka članica Sjevernoatlantskog saveza ujedno i neprijateljska zemlja. Dakle, treba biti oprezan. Amerikance, odnosno republikance treba urazumiti da ako koračaju tim putem, moraju biti svjesni kako će Ukrajinu izručiti na pladnju Rusiji, a Rusija se neće zaustaviti. Krenuti će dalje prema Europi. Što će biti na Balkanu. Velika je dakle odgovornost jedne stranke, koja bi sada mogla napraviti novi nered na prostoru Europe.

Nikada se nije glasnije pričalo o mogućnosti nuklearnog rata? Smatrate li to opcijom, odnosno poslužimo li se izrazom iz vaše knjige, mislite li kako je Putin spreman počiniti 'tiranocid'?

Postoje dva scenarija. Jedan u kojem Rusija gubi od Zapada. U tom kontekstu u njihovoj 'ruskoj' percepciji je, ako mi gubimo, nema Rusije, a ako nema Rusije, onda nema više ni svijeta. U takvom razvoju situacije, mislim da je spreman na takav potez, ali se isto tako nadam kako u krugu oko njega ima dovoljno pameti, da ga u tome spriječe.

U drugom scenariju, ako Zapad prvenstveno Amerika odustanu od pomoći Ukrajini, onda je u opasnosti cijela Europa, Balkan, to bi bila jedna sasvim nova logika geopolitike. Rusija ima svoje realne geopolitičke granice ali ima i svoje imaginarne granice, dio kojih je Ukrajina. Oni smatraju da Rusija ne može postojati ako Ukrajina nije u sastavu Rusije, jer u tom slučaju više nisu Euroazija, već samo Azija.

Koliko bi po vašem mišljenju rat mogao trajati, odnosno što možemo očekivati?

Treba čekati proljetnu ofenzivu ili ukrajinsku 'Oluju' ukoliko se dobro konsolidiraju, postave i organiziraju. Ako bi tijekom proljeća i ljeta, odnosno do jeseni uspjeli izbiti na svoje međunarodne priznate granice, to bi bilo jedino pravedno rješenje. Ako je međunarodna zajednica priznala Ukrajinu u njezinim granicama, a i Rusija je to napravila, onda je zaključak jasan. Ukrajinska vojska mora ići do svojih međunarodnih granica i stvar je riješena. Nema dakle nikakvog uknjižavanja na Donjeck, Luhansk, Zaporižje. Beograd se isto tako želio knjižiti Krajinu i Republiku Srpsku krajinu, koje su svojedobno nastale po istoj metodologiji.

Sukob u Ukrajini tehnološki gledano doveo je rat u jednu novu dimenziju takozvanog, stvarnog vremena. Koliko to utječe na ljude, društva općenito?

Svakako promatramo rat u realnom vremenu, kao neki događaj koji se zbiva sada i ovdje. Imamo izravni prijenos. Rat je postao jedan veliki spektakl, kao što je primjerice Svjetsko prvenstvo u nogometu, samo nažalost sa različitim posljedicama. Sve to generalno utječe na stabilnost kolektiviteta, ali i pojedinaca. Pojedinci su različiti pa na neke slabije na neke jače djeluje. Istovremeno, predstavljanje rata i covid-a zbiva se metodom drobljenja slike, fragmentiranja. Mi nažalost nemamo cijelu sliku. Imamo samo ono što propaganda proizvede i to se plasira kao stina. Što je pak stvarna istina? Trebalo bi dekonstruirati sve fragmente i vidjeti što se stvarno skriva iza svakoga djela, pa tek na temelju te analize napraviti cjelinu i stvoriti jedinstvenu sliku.

Rusija ima i veliki utjecaj u regiji, od Dodika u BiH-a, preko Srbije do Crne Gore koju ovog vikenda očekuju predsjednički izbori?

Obzirom da nije uspio prvi pokušaj destabilizacije, nadam se kako neće ni ovaj drugi. Na kraju krajeva, Crna Gora je članica NATO-a, tako da svi drugi trebaju razmisliti koliko duboko žele ići.

Kada pak govorimo o cijeloj regiji, Rusija je svojim utjecajem, koji nije mali, već i u Hrvatskoj. Putem bankarskog sustava, poljoprivrednog, energetskog sektora, nekretnina, političkih stranaka, duboku je unutra. Tu priči nije kraj. Ukoliko ljudi u Hrvatskoj ali i na prostoru bivše države žele mir, trebaju ozbiljno shvatiti taj ruski utjecaj na ovom prostoru. Ruski utjecaj u Hrvatskoj i Sloveniji zamišljen je kao pokušaj penetracije u meki trbuh Europske unije, odnosno uz pomoć koruptivnih aktivnosti i jakih financijskih virusa polako razbijati postojeći sustav.

Foto: Vlado Kos / CROPIX

Ključne riječi: anđelko, milardović, knjiga, covd, rat, rusijek, protiv, ukrajine, analiza, propast, civilizacija, ako, amerika, izda, ukrajinu, bit, će, grobar, europe, pandemija,
PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
OžUJAK
17
2023
<
>
  • Nezavisni Pudić: Imam svoj svjetonazor, ne Gay Prideu u Slavonskom Brodu
    Nezavisni Pudić: Imam svoj svjetonazor, ne Gay Prideu u Slavonskom Brodu
    U moru neodređenih političkih poruka i izbjegavanja odgovornosti, Matej Pudić, nezavisni kandidat za gradonačelnika Slavonskog Broda, izdvaja se jasnoćom, autentičnošću i dosljednošću.
    17.03.2023.
  • Depardieu proglašen krivim za seksualno zlostavljanje
    Depardieu proglašen krivim za seksualno zlostavljanje
    Poznati francuski glumac Gérard Depardieu (76) proglašen je krivim za seksualno zlostavljanje dvije žene i osuđen na 18 mjeseci uvjetne kazne.
    17.03.2023.
  • Trump želi prisiliti farmaceutski sektor na snižavanje cijena lijekova
    Trump želi prisiliti farmaceutski sektor na snižavanje cijena lijekova
    Američki predsjednik Donald Trump planira iskoristiti svoje izvršne ovlasti kako bi prisilio farmaceutske tvrtke da drastično smanje troškove lijekova, unatoč žestokom protivljenju industrije i nekih visokih republikanaca.
    17.03.2023.
  • Zelenski pristao na pregovore s Rusijom
    Zelenski pristao na pregovore s Rusijom
    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je spreman u četvrtak osobno doći u Istanbul na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o završetku rata.
    17.03.2023.
  • Što Hrvati očekuju od novog pape?
    Što Hrvati očekuju od novog pape?
    Premda se hrvatski rimokatolički kler, uz političku desnicu, uglavnom fokusira na svoje partikularne prioritete, Sveta stolica izborom novog pape upućuje na univerzalne vrijednosti.
    17.03.2023.
  • Tko je njemački vicekancelar Lars Klingbeil?
    Tko je njemački vicekancelar Lars Klingbeil?
    Ministar financija, vicekancelar, koalicijski pregovarač za Socijaldemokratsku stranku: gotovo nečujno je Lars Klingbeil u kratkom vremenu postao vođa njemačkih socijaldemokrata. Donosimo portret šefa SPD-a.
    17.03.2023.
  • Potres magnitude 2.7 kod Zadra
    Potres magnitude 2.7 kod Zadra
    U ranim jutarnjim satima područje sjeverne Dalmacije zatresao je slab potres magnitude 2.7 po Richteru.
    17.03.2023.
  • Trump: Dogovoren je totalni reset s Kinom
    Trump: Dogovoren je totalni reset s Kinom
    Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je "velik napredak" postignut tijekom trgovinskih razgovora američkih i kineskih čelnika u Ženevi o tarifama i rekao da je ispregovaran "povratak na početne postavke".
    17.03.2023.
  • Saša Mirković pretučen ispred Sheratona u centru Zagreba
    Saša Mirković pretučen ispred Sheratona u centru Zagreba
    Saša Mirković, srpski poduzetnik, glazbeni producent i vlasnik Hype televizije, pretučen je ispred hotela Sheraton u središtu Zagreba, prenose srpski mediji.
    17.03.2023.
  • Anušić: Trump je u pravu, moramo više izdvajati za obranu
    Anušić: Trump je u pravu, moramo više izdvajati za obranu
    Upitan je li Hrvatska spremna za povećanje izdvajanja za obranu, Anušić je odgovorio da Hrvatska tu dinamiku može pratiti bez ikakvih problem
    17.03.2023.

Najčitanije

SKUPŠTINA EBRD-a

Stjepan Orešković: Tajna našeg rasta? Radimo po pravilima, ali znamo prepoznati trenutak za disrupciju

ROBOTI

Kina se okreće industrijskim robotima

ZELENA TRANZICIJA

Končarov elektrobaterijski vlak obavio prvu vožnju

PORUKE

Nezavisni Pudić: Imam svoj svjetonazor, ne Gay Prideu u Slavonskom Brodu

POTEZI

Bosqar će isplatiti dividendu, u NO ulazi Gordan Kolak

PRESUDA

Depardieu proglašen krivim za seksualno zlostavljanje

SURADNJA

Ekonomski fakultet u Osijeku i ključni gospodarski akteri zajedno za obrazovanje budućnosti

NAKON POTEZA TRUMPA

Kineska roba s Temua mogla bi preplaviti Europu

Banner sekcija Najčitanije - Detalji vijesti - test banner
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam