U proizvodnoj hali tvornice stakla Biomedsklo u Žitomiru na dugim proizvodnim trakama prolaze boce i čaše. 60 % proizvedene robe se izvozi u inozemstvo.
„Mi proizvodimo staklo visoke kvalitete“, kaže za Deutsche Welle tehnički voditelj Oleksander Milevskij. „Što su boje neutralnije i svjetlije, to je bolja kvaliteta."
Potraga za specijalistima
Milevskij je jedan od 60 visoko kvalificiranih stručnjaka koji rade u firmi koja zapošljava ukupno 220 ljudi. Važni su inženjeri za mehaniku i elektroniku, odnosno električari i IT-programeri, priča šefica kadrovskog odjela Galina Fesjuk.
U ovom trenutku su otvoreni natječaji za deset radnih mjesta, prije svega su potrebni inženjeri, ali i stručnjaci za rad industrijskih postrojenja, odnosno ljudi na proizvodnoj traci.
Ruska invazija 24. veljače 2022. i za Biomedsklo je bila cezura. 80 posto zaposlenika su muškarci, preko noći je deset posto radnika završilo u redovima ukrajinske vojske.
„Od veljače i ožujka 2022. nam nedostaje deset posto naše proizvodne snage“, kaže šefica kadrovske službe.
Investicije usprkos ratu
2007. je ukrajinsku tvornicu stakla kupio grčki investitor Hellenic Glass Industry. Od početka ruske agresije Grci su u Žitomiru investirali oko šest milijuna eura.
To je znak povjerenja i spremnosti na preuzimanje rizika u ratnim uvjetima. „Mi ne proizvodimo robu za masovno tržište, to nam olakšava poziciju i tržište nas podržava“, konstatira grčki direktor pogona Ioannis Patrinos.
Motivacija za investitora je bio i stav koji krasi zaposlenike, ljude koji su dobrim dijelom cijeli niz godina aktivni u firmi: „Ako te ljudi podržavaju, onda moraš podržati i ti njih."
„Gubimo mladu generaciju"
Tvornica stakla je morala prebroditi i teške situacije, u kojima su kolege s posla stradale na fronti. „Izgubili smo ih dvoje", kaže voditelj pogona Ioannis Patrinos.
Obojica su bili vrlo talentirani inženjeri, sada firma pomaže njihovim obiteljima, napominje kadrovska šefica Fesjuk: „Nažalost, mi gubimo našu mladu generaciju."
Izobrazba specijalista za staklarsku branšu ranije je trajala i do pet godina. To je problem koji je postao više nego vidljiv nakonruske agresije. Fesjuk je zato standardizirala proces razmjene znanja i obrazovanja i tako cijelu stvar – ubrzala.
Maksim Šeremet također ima problema s popunjavanjem praznih radnih mjesta. Ovaj 42-godišnjak je operativni direktor u Epizentru, to je lanac supermarketa u Ukrajini u kojima se može kupiti praktički sve – od hrane za mačke i namirnica preko biljaka pa sve do generatora.
Nakon korone i ruskog napada koncern mora koristiti neke nove metode kako bi pronašao radnu snagu, kaže on. Epizentr je temeljito reformirao proces obrazovanja mladih ljudi, razvio je primjerice posebne programe suradnje sa sveučilištima kako bi i studente zainteresirao za proces izobrazbe u firmi.
Ali i konkurencija traži radnike, kaže Maksim Šeremet. „Radne snage ne nedostaje samo nama, to je izazov za cijelu zemlju."
Sektor kritične infrastrukture
Kao poduzeće iz sektora kritične infrastrukture i Epizentr može 50 % vojnih obveznika među svojim zaposlenicima osloboditi odlaska u vojsku. Od oko 38.000 zaposlenih osoba u ovoj kompaniji oko 11.000 su vojni obveznici, a oko 2.500 ih je oslobođeno odlaska u vojsku, kaže Šeremet.
„Ali država stalno mijenja pravila, danas je ovako, sutra onako.“
Mobilizirana je otprilike četvrtina vojnih obveznika iz ove tvrtke. Oni i dalje primaju plaću, imaju jamstvo da se nakon vojnog roka mogu vratiti na svoje radno mjesto - pod uvjetom da aktivnosti na bojištu prežive bez ozljeda.
Jedan dio tih ljudi je demobiliziran, ali samo ih je oko 40 % u stanju ponovno raditi. 60 posto demobiliziranih treba dužu fazu rehabilitacije, a pet posto ih se ne vraća na posao, priča Šeremet.
Manjak radne snage u Ukrajini
Po navodima UNHCR-a oko sedam milijuna ljudi je izvan Ukrajine registrirano kao izbjeglice, uglavnom na području Europe. Stotine tisuća ljudi služi u redovima ukrajinske vojske, a oko šest milijuna ih po ukrajinskim procjenama mora i dalje živjeti u područjima koje su okupirale ruske snage. Među njima je i 1,5 milijuna djece.
Odrasli nedostaju na tržištu rada. Ministarstvo gospodarstva procjenjuje da trenutačno manjka i do pet milijuna posloprimaca, kaže Jevhenija Kuznecova iz Portal Work UA - to je platforma koja spaja poslodavce i ljude koji traže posao. „Ranije su poslodavci mogli birati među kandidatima, danas se bore za njih.“
Regionalne razlike
Nakon što je tržište rada praktički kolabiralo zbog rata na platformi je u ovom trenutku otvoreno oko 110.000 radnih mjesta, to je otprilike isto onoliko koliko ih je bilo prije ruske agresije, kaže Kuznecova. „Tržište rada se, kako se čini, kvantitativno oporavilo, ali se geografski i strukturno promijenilo.“
U regijama na fronti situacija je i dalje teška. Na primjer u Hersonskoj oblasti sada je registrirano 6 do 7 puta manje otvorenih radnih mjesta u odnosu na vrijeme prije ruske invazije, u regiji Harkiv otprilike polovica. Poduzeća su osim toga prebacila glavninu aktivnosti na područje zapadne Ukrajine, tamo sada ima više posla nego što ga je bilo prije ruskog napada prije skoro tri godine.
Nestašica visokokvalificirane radne snage
I dalje je teška situacija u IT-sektoru, kaže Kuznecova. No nedostaju i psiholozi, liječnice i liječnici, pravnice i pravnici, ekonomisti, tehničari za ortopedska pomagala... Posvuda vlada nestašica radne snage, ali je posebno teško popuniti ona radna mjesta za koje je potrebna viša kvalifikacija.
Problemi s manjkom radne snage i ubuduće će pratiti Ukrajinu, tako glasi prognoza stručnjakinje za tržište rada. Kuznecova napominje da je sigurnosna situacija teška. Ako opskrba energijom i ubuduće bude tako teška zbog činjenice da Rusija sustavno uništava ukrajinsku energetsku infrastrukturu, po nekim procjenama bi Ukrajinu moglo napustiti još i do milijun ljudi.
„To bi prije svega bila radno sposobna populacija", procjenjuje Kuznecova.
Maksim Šeremet iz Epizentra to ovako formulira:
“Noć je najmračnija pred svitanje. Što god stanje sad bude teže, mi više vjerujemo u to da bi stvari preksutra mogle biti jednostavnije.”
