Dom naroda parlamenta Federacije BiH u četvrtak je, uz protivljenje hrvatskih zastupnika, po hitnom postupku usvojio zakon o plinovodu Južna interkonekcija koji bi trebao omogućiti povezivanje plinskih mreža Hrvatske i BiH.
Dom naroda zakon je usvojio na prijedlog kluba Bošnjaka u istom tekstu kakvoga je 12. prosinca podržao Zastupnički dom.
Time su sada stvorene pretpostavke da se na razini BiH otvore pregovori s Hrvatskom i postigne međudržavni sporazum o povezivanju plinskih mreža pravcem koji bi se protezao od Zagvozda ka Posušju i dalje kroz dva kraka prema Mostaru odnosno Novom Travniku.
Tamo bi se pak spojio na postojeću plinsku mrežu koja vodi iz pravca Srbije preko istočne Bosne do Sarajeva i Zenice.
Kada bude izgrađen plinovod bi istodobno omogućio da BiH dobavlja plin preko LNG terminala na Krku i time prestane biti ovisna o Rusiji kao trenutačno jedinom izvoru ovog energenta.
Zakon o plinovodu Južna interkonekcija usvojen je uz odlučno inzistiranje veleposlanstva SAD u BiH iz kojega su i uoči sjednice posebnom izjavom upozorili kako zastupnici u Domu naroda biraju hoće li im partner biti euroatlantska zajednica ili Rusija.
Usvojeni zakon predviđa da tvrtka BH Gas iz Sarajeva bude nositelj cijelog projekta, a upravo je to razlog osporavanja s hrvatske strane odnosno iz HDZ BiH koji je tražio da se osnuje potpuno nova tvrtka sa sjedištem u Mostaru.
Entitetski ministar energetike Vedran Lakić na sjednici Doma naroda je kazao kako Federacija ne treba dva operatera plinskog sustava jer je u pitanju premali teritorij, a tvrdio je kako je BH Gas u stanju izgraditi novi plinovod jer ima potrebne kadrove, dio svojih dugova već je vratio i nema kreditnih obveza. Na računu sada ima više od 14 milijuna eura.
Najavio je i preustroj BH Gasa tako što bi na području Hercegovine bila uspostavljena podružnica s izvršnim direktorom, a tamo bi se nalazio i posebni tim za provedbu projekta Južne interkonekcije. Kazao je kako će od 17. siječnja uslijediti postupak imenovanja novog nadzornog odbora BH Gasa.
Lakić je kazao i kako će se graditi dodatne interkonekcije s ciljem uspostave plinskog prstena, a glavni oslonac u tome bit će Hrvatska i njena tvrtka Plinacro.
“Ovo je samo početak velike transformacije plinskog sektora u Federaciji BiH”, kazao je Lakić pozivajući na jedinstvo u entitetu jer je to važno i za pregovore koji se moraju obaviti s Hrvatskom.
Predsjednik kluba Bošnjaka u Domu naroda Muamer Zukić tijekom rasprave u četvrtak je podsjetio kako je zakon još 2020. u prvom pokušaju usvojen u Zastupničkom domu, no nakon toga je došlo do zastoja pa je na prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA) taj zakon “oživio” jer nema opravdanja da se rješavanje ovog pitanja odgađa.
Zukić je kazao kako je zakon pretpostavka ukidanja energetskog monopola Rusije što u sadašnjim okolnostima ima ključni značaj.
“Sada smo ovisni o Putinovu plinu koji dolazi Dodikovim kanalima. Mi to ne želimo”, kazao je Zukić. Odbacio je zahtjeve HDZ BiH za uvođenjem novog operatera ustvrdivši kako bi to značilo višestruko uvećanje troškova izgradnje novog plinovoda koji su sada procijenjeni na iznos od 180 do 200 milijuna eura.
Damir Džeba, predsjednik kluba Hrvata, kazao je kako oni daju apsolutnu potporu projektu no ostaje pitanje tko će provesti ovaj zakon. Upozorio je i kako se Hrvate ne smije preglasavati.
“Zastupnici u ovom domu odavno nisu osjetili ovakav pritisak”, kazao je Džeba aludirajući na lobiranja američkog veleposlanstva. Upozorio je kako klub Hrvata ima ogromne rezerve prema BH Gasu kao predviđenom investitoru jer ta tvrtka koja je opterećena dugovima i lošim upravljanjem nije u stanju provesti ovakav zahtjevan projekt.
Naglasio je kako je ovaj plinovod ne samo nacionalni interes BiH i Federacije nego i Hrvata koji u njoj žive pa njihovi politički predstavnici traže “plinsku i energetsku suverenost”.
Kazao je i kako “Plinacro” kao partner iz Hrvatske u gradnji plinovoda trošak procjenjuje na 216 milijuna eura, više nego što su pretpostavili u BiH.
“Nema zakonskih zapreka da se osnuje drugi operater plinskog sustava”, ustvrdio je Džeba.
Zakon je na kraju usvojen većinom od 51 glasa, protiv predloženih rješenja bilo je 14 zastupnika iz HDZ-a BiH dok su četiri zastupnika bila suzdržana.
