Prim. dr. sc. Vedran Pažur predstojnik je Zavoda za vaskularnu kirurgiju KB Merkur, koji je uz potporu Europskog društva za vaskularnu i endovaskularnu kirurgiju (ESVS) i Hrvatskog društva za vaskularnu kirurgiju (HDVK) nedavno u Zagrebu organizirao prvi stručni sastanak vaskularnih kirurga „ESVS meet Zagreb“, na kojem su se okupili vodeći domaći, regionalni i europski stručnjaci iz područja vaskularne kirurgije. Tim povodom razgovarali smo s prim. dr. sc. Pažurom o kardiovaskularnim oboljenjima od kojih umire 45% svih umrlih u svijetu, prevenciji, ali i najnovijim zaključcima sa zagrebačkog summita.
Zabilježen je znatni porast svih bolesti u svijetu. Kakva je situacija s kardiovaskularnim oboljenjima – povećava li se i njihov broj?
Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu. U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno kod 45% od ukupnog broja umrlih, uzrok smrti su kardiovaskularne bolesti, a svake godine taj broj se povećava. Većina kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti izbjegavanjem faktora rizika kao što su pušenje, nepravilna prehrana i nedovoljna tjelesna aktivnost. Službeni podaci su dostupni na web stranicama WHO i HZJZ-a.
U javnosti se puno govorilo kako je i virus Covid-19 doveo do problema sa srcem kod pojedinih pacijenata, koji ranije nisu imali poteškoća. Je li pandemija ostavila traga, ima li doista više vaskularnih oboljenja nakon pandemije?
Tijekom pandemije Covid-19 primijećena je povišena stopa smrtnosti u općoj populaciji, a bolesnici koji su od ranije imali probleme s krvožilnim sustavom znali su imati otežane kliničke slike s težim komplikacijama. Ipak, kao vaskularni kirurg tijekom pandemije nisam liječio mlade bolesnike s ranije nepoznatim kardiovaskularnim oboljenjima, već pacijente koji su od ranije imali neku sklonost kardiovaskularnim komplikacijama, bilo nasljednu ili stečenu, te su razvili neku manje težu ili tešku komplikaciju.
Sve češće čujemo kako mlađe generacije bivaju pogođene srčanim ili moždanim udarom, čak i profesionalni sportaši. Zašto dolazi do takvih situacija?
Mladi ljudi mogu imati neke do sada neprepoznate rizične faktore koji se tijekom bavljenja intenzivnom fizičkom aktivnosti potenciraju i klinički ispoljavaju. Najčešće se radi o nekim prirođenim manama, iako postoje i ostali uzročnici, koji se na uobičajenim liječničkim pregledima ne mogu prepoznati. Upravo zato uvedeni su periodični sistematski pregledi sportaša koji su obavezni za sve amaterske i profesionalne sportaše u Hrvatskoj. U svakom slučaju, dobro je da mladi naprave obradu u konzultaciji s liječnikom obiteljske medicine, pogotovo ako postoji pozitivna obiteljska anamneza na kardiovaskularna oboljenja.
Hrvatska je u samom vrhu po dječjoj pretilosti. Kako pretilost kod djece utječe na vaskularno zdravlje i razvoj djeteta?
Pretilost smatramo stečenim rizičnim faktorom za kardiovaskularne bolesti, kako kod djece, tako i kod odraslih. Sama pretilost je izrazito rizični faktor za razvoj kardiovaskularnih bolesti, ali i ostalih bolesti poput dijabetesa, koje narušavaju sveukupno zdravlje i skraćuju život. Bitno je pravovremeno reagirati kako bi se pomoglo toj djeci. Važno je ukazati im na zdrave navike i u konačnici spriječiti razvoj daljnjih oboljenja.
Prim. dr. sc. Vedran Pažur, Foto: Privatn arhiva
Kako najefektivnije očuvati zdravlje srca i krvnih žila?
Na faktor rizika koji smo dobili nasljeđivanjem od svojih predaka ne možemo utjecati, no svakako možemo utjecati na vlastite navike kao što su pušenje, nedovoljna fizička aktivnost i loša prehrana, koje doprinose povišenom krvnom tlaku, povišenim masnoćama u krvi i povišenim razinama šećera u krvi. Važno je redovito kontrolirati krvnu sliku i navedene parametre koji ukazuju na povećani rizik od kardiovaskularnih oboljenja.
Kad bi se osoba prvi put trebala obratiti liječniku specijalistu i provjeriti stanje svojih žila i srca?
Prvi korak za svakog pacijenta uvijek je njegov liječnik opće prakse, odnosno obiteljski liječnik koji poznaje pacijenta i njegovu obiteljsku anamnezu. Ukoliko obiteljski liječnik procijeni da je potreban pregled kod liječnika specijalista jer se stanje ne može liječiti terapijom, uputnicom upućuje pacijenta na daljnje, detaljnije preglede. Idealno je da pacijent dođe na specijalistički pregled s ranijim nalazima i obradom liječnika opće prakse kako bi se što preciznije utvrdilo stanje, kao i uzrok oboljenja.
Istaknuli ste kako pacijenti ponekad ne odrade kontrole nakon operacija, kad im je bolje ne odlaze liječniku i prestanu pratiti svoje stanje. Kako spriječiti drugi, treći srčani udar?
Pacijent bi uvijek trebao poslušati svoga liječnika i upute koje mu liječnik daje te uzimati terapiju na način na koji mu je prepisao liječnik. Poslije operacija liječnici s razlogom zakazuju termin kontrolnog pregleda, s ciljem utvrđivanja oporavka i procjene stanja organizma.
Što se tiče prevencije srčanih udara, nemoguće je prevenirati sve potencijalne srčane udare, ali poželjno je držati se uputa liječnika o načinu života kako bi se prolongirao teži klinički tijek i smanjila ozbiljnost komplikacija koje mogu uslijediti.
Što je „ESVS meet Zagreb“?
„ESVS meet Zagreb“ je stručni sastanak na kojem se okupljaju vaskularni kirurzi i specijalisti vaskularne i endovaskularne kirurgije kako bi razmijenili nova znanja i dostignuća u liječenju vaskularnih bolesnika. Po prvi put, u suradnji s Hrvatskim društvom za vaskularnu kirurgiju i Europskim društvom za vaskularnu i endovaskularnu kirurgiju u Preporodnoj dvorani HAZU-a u Zagrebu okupili smo kolege iz cijele Hrvatske, regije, ali i ostalih europskih zemalja.
Svojim izlaganjima na ovogodišnjem izdanju „ESVS meet Zagreb“ sudjelovali su prof. dr. sc. Miljenko Kovačević, predsjednik HDVK, doc.dr.sc. Igor Končar, predsjednik ESVS Akademije, prof.dr.sc. Vinko Vidjak, predstojnik Kliničkog zavoda za radiologiju KB Merkur, prof.dr.sc. Mladen Gasparini, predsjednik Udruženja vaskularnih kirurga Slovenije, prof.dr.sc. Thomas Holzenbein, KH Hietzin Wien, prof.dr.sc. Anne Cervin, Goethenburg Sweden te mnogi drugi. Također je održana sesija mladih vaskularnih kirurga i specijalizanata uz potporu udruženja Europskih vaskularnih kirurga u treningu (EVST) u sklopu koje je održano predavanje prof.dr.sc. Marka Ajduka o polaganju europskog ispita iz vaskularne kirurgije.
ESVS meet Zagreb, Foto: Privatna arhiva
Koji su ključni zaključci zagrebačkog susreta vaskularnih kirurga u regiji?
Predavači, panelisti i slušatelji pitanjima su potaknuli raspravu i otvorili brojne teme i područja svakodnevne prakse u liječenju vaskularnih pacijenata. Važna je poruka da je potreban multidisciplinarni pristup u liječenju takvih pacijenata s obzirom na njihovu kompleksnost i brojne izazove koje to liječenje donosi. Osim toga, uvidjeli smo koliko su ovakvi susreti s kolegama iz drugih zemalja korisni, budući da vaskularnih kirurga nema puno pa je svaka razmjena znanja i iskustva iz prakse korisna. U planu nam je kroz platformu Zagreb Vascular Forum organizirati još sličnih sastanaka na zadovoljstvo kolega i korist naših pacijenata.
Kaska li Hrvatska za svijetom na području vaskularne kirurgije?
Vaskularna kirurgija u Hrvatskoj je na vrlo visokom nivou i gotovo sva nova dostignuća i tehnike koje se koriste u svijetu dostupne su i našim pacijentima, a naši ih liječnici koriste u svakodnevnom radu. Može se reći da je medicina u Hrvatskoj generalno na visokom nivou i da uz povremene nedostatke, koji se nažalost uvijek mogu dogoditi, možemo biti ponosni na svoje zdravstvene radnike i posao koji oni obavljaju.
