Odlukom Vlade o isplati namjenske pomoći bolničkim zdravstvenim ustanovama za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, bolnice dobivaju dodatna sredstva kojima će veledrogerijama podmiriti dio dospjelog duga u iznosu od 80 milijuna eura.
To je, međutim, manje od petine dospjelog duga bolnica prema veledrogerijama, tek nešto više od iznosa novog duga koji se u bolničkom sustavu generira na mjesečnoj razini, a time i značajno ispod očekivanja veledrogerija, piše Novi list.
Nikakav iznos
Predstavnici veledrogerija ne kriju da su krajnje nezadovoljni ovom isplatom jer su očekivali podmirenje većeg dijela dospjelog duga. Zato ne misle odustati od prijetnje ovrhama, odnosno blokadama bolničkih računa nakon 30. rujna.
– To je nikakav iznos. Rekao sam ministrici zdravstva da nismo time zadovoljni. Rekli smo da očekujemo da nam se ukupan dospjeli dug plati do 30. rujna, a ako ne, idemo s ovrhama prema bolnicama. To je pravna procedura, to su zakoni koji se provode u Hrvatskoj, da ako netko ne plati, vi ga pozovete da plati, pa ako opet ne plati, onda ide ovrha. Zato ćemo početkom listopada, kad dobijemo podatke za prvih devet mjeseci, pravnim putem pokušati naplatiti svoja potraživanja, najavljuje Jasminko Herceg iz Udruženja veledrogerija HUP-a. Krajem kolovoza dospjeli je dug bolnica prema veledrogerijama, podsjeća, bio 550 milijuna eura, a kakav će biti iznos duga na kraju rujna, znat će se idući tjedan.
Vlada se u svojoj odluci poziva na porast opće razine cijena uzrokovanih makroekonomskim prilikama, zbog čega će HZZO bolnicama isplatiti spomenutu namjensku pomoć za podmirivanje dijela dospjelih obveza za lijekove i ostali medicinski materijal. Šest specijalnih bolnica koje su i dalje u vlasništvu županija dobit će ukupni iznos od 1.087.374 eura, a 25 bolnica čiji je osnivač država ukupni iznos od 78.912.626 eura. Od tog iznosa, namijenjenog za podmirenje bolničkog duga, najviše ide KBC-u Zagreb – 18.743.137 eura, zatim KBC-u Sestre milosrdnice – 11.100.524 eura, a zatim KBC-ima u Rijeci i Splitu, koji će dobiti iznose od oko sedam milijuna eura. Iznos od 5,9 milijuna eura ide Općoj bolnici Varaždin, a 5,3 milijuna eura osiguran je za KBC Osijek. Bolnice poznate po najvećem kašnjenju s plaćanjem duga prema veledrogerijama dobit će iznose u rasponu od dva do tri milijuna eura, pa tako dubrovačka bolnica dobiva namjensku pomoć od 2,9 milijuna eura, Klinika za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« iznos od dva milijuna eura, a sisačka bolnica 1,9 milijun eura.
Optimizam ministrice
Probleme s podmirenjem duga veledrogerijama komentirala je jučer i ministrica zdravstva, Irena Hrstić. Unatoč tome što iz njezinog ministarstva dosad nisu objavili nikakav model kojim bi se bolnički sustav postavio na zdrave noge, a bolnicama omogućilo da posluju bez generiranja novog duga od 70 milijuna eura na mjesečnoj razini, ona je optimistična u pogledu trajnog rješavanja ovog problema.
– Dugovi su nešto što u našem zdravstvenom sustavu postoji nažalost kroz silne godine, a naš je zadatak da se dugovi postupno smanje i da dođemo u situaciju da se oni više ne stvaraju. Moja je odgovornost da pacijenti ne osjete dugove koji postoje prema veledrogerijama, ustvrdila je Hrstić. Dodala je kako je Vlada našla rješenje za postojeće zahtjeve veledrogerija, te izrazila nadu da će to biti jedna od posljednjih akcija sanacije bolničkog duga.
Sve su opće bolnice 2023. godine zakonom ušle pod kapu države upravo kako bi se financijski stabiliziralo njihovo poslovanje, ali to se do danas nije dogodilo.
– Ne želim umanjivati problem, jer on postoji, i to godinama. Moja velika želja je da o tome prestanemo razgovarati. Rješenje postoji i ovaj put, nadam se da će to biti jedan od zadnjih puta da razgovaramo na tu temu, barem ovako intenzivno i ovako zabrinjavajuće za naše pacijente, poručila je jučer ministrica Hrstić.
Iz bolnica su nam nedavno potvrdili kako su primili opomene pred ovrhu od većih veledrogerija u Hrvatskoj te izrazili bojazan od posljedica koje bi te ovrhe mogle izazvati za normalno funkcioniranje bolnice. U nekim bolnicama tvrde kako bi u slučaju ovrhe došli u pitanje ne samo lijekovi, nego i isplata plaća, dijagnostika, operativni zahvati i liječenje kroničnih bolesnika.
