Redovita rasprava pred Vijećem sigurnosti UN-a u BiH održat će se 10. svibnja, a polugodišnji izvještaj Schmidtova Ureda visokog međunarodnog predstavnika u subotu je dospio u javnost.
"Retorika koja izaziva podjele i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala napetost“, navodi se u Schmidtovu izvješću.
Pojašnjava se da se to odnosi na istup dabrobosanskog mitropolita Hrizostoma koji je Bošnjake nazvao muslimanima, a kasnije i 'muhamedancima'.
Citirao je i istup reisa Huseina Kavazovića koji je u jeku rasprava oko uspostave vlasti u BiH izjavio kako su Bošnjaci muslimani spremni oružjem braniti BiH, pozivajući ih da obrane institucije države Bosne i Hercegovine.
Ta izjava poglavara Islamske zajednice izazvala je brojne osude hrvatskih i srpskih stranaka u BiH te javnosti zbog retorika podjele i prijetnji.
Sam Kavazović je u izjavi za novinsku agenciju Islamske zajednice BiH (MINA) o Schmidtovu izvještaju potvrdio svoj raniji istup, kazavši da će uvijek braniti svoju domovinu jer je "to sveta dužnost svakog muslimana."
Schmidt je u izvješću uputio oštre kritike predsjedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku i vlastima toga entiteta.
„Intenzivirana je secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS-a, odnosno gospodina Milorada Dodika. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi“, napisao je Schmidt.
Naveo je kako vlasti Republike Srpske osporavaju odluke Ustavnoga suda i visokog međunarodnog predstavnika te se konfrontiraju sa zapadnim partnerima.
"Dana 24. travnja vladajuće stranke u RS-u potpisale su zajedničku izjavu s konkretnim koracima prema odcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja“, ističe Schmidt u izvješću. Pozvao je Vijeće sigurnosti UN-a da prijetnje iz Republike Srpske shvati ozbiljno.
Dodikova retorika "dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet BiH, predstavljajući prijetnju miru i stabilnosti u zemlji i potencijalno široj regiji", navodi se, te dodaje da je Dodik pokazao razumijevanje i za ulogu Rusije u ratu u Ukrajini.
Schmidt je naveo i kako je intervenirao u Izborni zakon i Ustav Federacije BiH kako bi se deblokirala uspostava vlasti u tome entitetu, te je ocijenio kako je BiH potrebna "cjelovita ustavna, kao i izborna reforma".
