U sjedištu državnog vrha BiH nije bilo predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića koji se ne želi sastajati sa Željkom Komšićem.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte susretom s članovima Predsjedništva BiH započeli su seriju razgovora s bosanskohercegovačkim dužnosnicima, ali u sjedištu državnog vrha nije bilo predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića koji se ne želi sastajati sa Željkom Komšićem.
S Von der Leyen i Rutteom sastali su se predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i članovi državnog vrha Denis Bećirović i Željka Cvijanović.
Kako je pojašnjeno Hini iz hrvatskog izaslanstva, konzistentna linija predsjednika hrvatske vlade jest da se ne sastaje sa Komšićem koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske.
Podsjećaju kako je Plenković jednako je postupio i prigodom radnih posjeta BiH 2021. i 2023. godine kada je održao sastanke s dužnosnicima Vijeća ministara i parlamenta BiH.
"Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup", stajalište je Plenkovićeva ureda.
Tijekom dana predviđeni su zajednički susreti predsjednice Europske komisije te hrvatskog i nizozemskog premijera s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i njenim zamjenicima kao i s članovima vodstva Zastupničkog te Doma naroda parlamenta BiH.
Von der Leyen, Plenković i Rutte doputovali su u Sarajevo kako bi potaknuli bosanskohercegovačke političare na provedbu reformi bitnih za otvaranje pregovora o pristupanju njihove zemlje Europskoj uniji.
Europsko će vijeće o tome raspravljati u ožujku no odluka će bitno ovisiti o preporuci koju prije toga treba izraditi Europska komisija.
Šefovi država i vlada EU su u prosincu prošle godine odobrili otvaranje pristupnih pregovora za Ukrajinu i Moldaviju dok se od BiH očekuje provedba bar dijela reformi što ih je kao obvezu te zemlje Europska komisija definirala još 2019. godine.
