Zadnji sastanak u okviru dijaloga Beograda i Prištine pod posredništvom EU-a. održan je 27. veljače. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je poslije sastanka da su srpski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti prihvatili ponuđeni sporazum i da predstoje razgovori o njegovoj provedbi.
U tekstu sporazuma kaže se da će dvije strane razvijati “normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava”, da će “međusobno priznavati dokumente i nacionalne simbole, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate”.
U dokumentu također stoji da obje strane polaze od pretpostavke da nijedna strana ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi niti djelovati u njezino ime i da se Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji. Također, nijedna strana neće blokirati niti poticati druge da blokiraju napredak druge strane na njezinom putu prema EU na temelju vlastitih zasluga.
Međutim, vrlo su brzo uslijedile izjave koje proturječe nekim odredbama iz sporazuma.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da neće pristati na članstvo Kosova u UN-u, iako u sporazumu stoji da to neće blokirati.
Kosovski premijer Albin Kurti je, pak, nakon sastanka izjavio da je bio spreman odmah potpisati osnovni sporazum, dok je Vučić rekao da to ne dolazi u obzir dok Kosovo ne ispuni obvezu stvaranja zajednica općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova i dok se ne dogovori plan provedbe.
Sljedeći sastanak Vučića i Kurtija održat će se 18. ožujka u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji u nazočnosti visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrella i posebnog izaslanika za zapadni Balkan Miroslava Lajčaka.
Europska strana očekuje dogovor o planu provedbe osnovnog sporazuma o normalizaciji ili barem znatan napredak.
“Nadam se da će obje strane biti vrlo konstruktivne u predstojećim razgovorima”, rekla je von der Leyen.
Na upit hoće li biti posljedica ako ti pregovori u Ohridu propadnu, von der Leyen je rekla da “prvo treba pregovarati, a tek onda gledati rezultat”.
Ona je rekla da je ruski napad na Ukrajinu istaknuo novu stratešku važnost procesu proširenja Europske unije.
“Rat u Ukrajini naglasio je novu stratešku važnost proširenja. Mi želimo naše partnere sa zapadnog Balkana dovesti što bliže i što brže Europskoj uniji”, rekla je predsjednica Komisije.
