Bisfenol A je dokazano štetan za ljudsko zdravlje i već je zabranjen u proizvodnji bočica za dječju hranu, ali i u neko doba veoma raširenom termopapiru kakav se koristio na primjer za račune iz blagajne. Sada ta kemikalija više ne bi smjela postojati niti u blizini naše hrane preko koje bi mogla ulaziti u naš organizam. Istekom prijelaznog razdoblja, od srpnja 2026. u EU se više neće smjeti prodavati ambalaža za hranu proizvedena uz uporabu BPA ili sličnih bisfenola.
Bisfenol A je industrijska kemikalija. On je svojevrsna „cigla" (monomer) kojom se „grade" polimeri poput tvrde i prozirne plastike polikarbonata, ali i takozvane epoksidne smole. Te smole su posebno omiljene u prehrambenoj industriji: one se nalaze u unutarnjim premazima konzervi ili limenki za piće kako bi spriječili hrđanje i da onda metal ili njegovi oksidanti dolaze u našu hranu.
BPA se može nalaziti i u plastičnim folijama, tiskarskim bojama ili ljepilima. Prema podacima okolišne organizacije BUND, samo se u Njemačkoj godišnje na tržište plasiralo oko 410.000 tona BPA.
Čitava serija bolesti i poremećaja
Zabrana u EU ne odnosi se samo na jednokratnu ambalažu nego i na predmete kao što su boce za piće, kutije za kruh ili kuhinjsko posuđe od plastike.
Jer iako je BPA „vezan" u polimerima plastike, nemoguće je da barem male količine ne ostanu na njegovoj površini – a ako se ta plastika koristi za hranu, onda će dospjeti i u nas. Prema mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), upravo bisfenol A predstavlja zdravstveni rizik za sve dobne skupine.
Europska agencija upozorava kako BPA može mijenjati određene mehanizme imunološkog sustava te potaknuti astmu i autoimune bolesti. Osim toga, postoje naznake da povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i pretilosti.
Ali ono što je najopasnije kod BPA je njegova kemijska sličnost sa ljudskim, prirodnim ženskim spolnim hormonom estrogenom. On tako može izazvati potpunu zbrku u našoj hormonskoj ravnoteži: može narušiti plodnost i muškaraca i žena, moguće je da ometa razvoj puberteta, a dovodi se i u vezu s nastankom određenih vrsta raka.
Bisfenol A je zapravo još početkom tridesetih godina prošlog stoljeća primijećen od kemičara baš zbog njegove sličnosti s estrogenom. Dapače, isprva se njime eksperimentiralo kao s umjetnim ženskim hormonom kao pomoć ženama u menopauzi ili kod trudnoće. No za tu svrhu se pokazao previše slab pa je razvijena njegova „jača" verzija DES (dietilstilbestrol).
DES se koristio sve do 1970-ih protiv komplikacija u trudnoći. No pokazalo se da povećava rizik od raka dojke, a i u drugom naraštaju, dakle kod kćeri liječenih žena porastao je rizik od komplikacija pri porodu te raka rodnice i vrata maternice. Godine 1971. zabranjeno je propisivanje DES-a kao sintetskog hormonskog derivata.
Svi smo puni BPA
U istraživanjima Europske agencije za okoliš (EEA) u jedanaest europskih zemalja kod 92 posto sudionika pronađen je bisfenol A u mokraći. U jednoj nacionalnoj zdravstvenoj studiji u SAD iz razdoblja 2003. – 2004. BPA je pronađen u mokraći kod 93 posto od više od 2500 sudionika.
U SAD ne postoji zabrana uporabe te kemikalije u ambalaži za hranu: od 2012. zabranjena je u dječjim bočicama i šalicama, a od 2013. i u ambalaži za dječju hranu. Pojedine savezne države zabranile su BPA u termopapiru, a u Kaliforniji proizvodi s visokim udjelom BPA moraju imati upozorenje.
U Europi je EFSA zato snizila dopušteni dnevni unos (TDI) bisfenola A s 4 mikrograma na 0,2 nanograma po kilogramu tjelesne mase – to je količina za koju se pretpostavlja da ne uzrokuje štetu.
Iako su bisfenoli poput BPA, kao i slične tvari BPF i BPS, prisutni u mnogim proizvodima, primjerice i u materijalima za zubne ispune ili u sintetičkom donjem rublju, BPA se nalazi i u zraku, prašini i vodi. No kemikalije u naš organizam ponajviše ulaze putem spremnika za hranu i pića. Trudnice ih putem posteljice prenose i na fetus.
Europa je najstroža
Najnovija zabrana BPA u spremnicima za hranu u EU najstroža je na svijetu. Ipak, postoje određene iznimke i dodatna prijelazna razdoblja. Tako se proizvodi koji se još nalaze u ambalaži s BPA mogu prodavati dok se zalihe ne iscrpe, između ostalog kako bi se izbjeglo bacanje hrane.
Tamo gdje još ne postoje odgovarajuće alternative za BPA predviđena su prijelazna razdoblja, primjerice za konzerve s kemijski agresivnim namirnicama poput ribe, voća ili povrća. One smiju biti obložene BPA do 2028. jer to sprječava da kiselina nagriza lim i prijeđe u sadržaj.
Bisfenol A može dospjeti i u vodu za piće ako su pri sanaciji vodovodnih cijevi korištene epoksidne smole za oblaganje unutrašnjosti starih metalnih cijevi. S vremenom one postaju krhke pa kemikalija može prijeći u vodu. Zato – i u starijim kućama je bolje ne piti toplu vodu iz pipe, kod hladne vode je rizik mnogo manji. I kod tuširanja toplom vodom u pravilu nije problem.
