Ruski predsjednik Vladimir Putin nije odgovorio na prijedlog europskih šefova država i vlada te ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se 12. svibnja proglasi 30-dnevno primirje. Umjesto toga, predložio je Ukrajini da se izravni pregovori između Kijeva i Moskve nastave „bez preduvjeta“ 15. svibnja u Istanbulu.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da bi Ukrajina trebala odmah pristati na te razgovore, čak i ako oni ne uključuju 30-dnevni prekid vatre. Ukrajinski predsjednik Zelenski bez mnogo oklijevanja izjavio je da očekuje da će Rusija poštovati primirje počevši od 12. svibnja i da će 15. svibnja biti u Turskoj kako bi se sastao s liderom Kremlja Vladimirom Putinom. „Nema smisla odugovlačiti s ubijanjem. A ja ću čekati Putina u Turskoj u četvrtak. Osobno. Nadam se da ovog puta Rusi neće tražiti razloge zašto to ne mogu učiniti“, napisao je Zelenski na Telegramu.
Prema izvorima američkog novinskog portala Axios, ukrajinski predsjednik otputovat će u Istanbul, iako Rusija očigledno nije prihvatila prijedlog o prekidu vatre. Prema ukrajinskoj strani, ruski napadi su nastavljeni 12. svibnja.
Putin računa na Trumpa
Putin je trebao hitno odgovoriti na ukrajinski prijedlog o prekidu vatre, koji je podržala tzv. „Koalicija voljnih“, podsjeća Volodimir Fesenko, politolog i direktor Centra za političke studije Penta u Kijevu. Ali, Putinov prijedlog za razgovore u Istanbulu „nije usmjeren prema nama ili europskim šefovima država i vlada, već prema Donaldu Trumpu, jer je igra za Trumpovu pažnju počela“, ocijenio je Fesenko za DW.
Želi igru po svojim pravilima
Za Putina je veoma važno održati na životu mogućnost pregovora s Trumpom. Da to nije slučaj, uopće ne bi bilo pregovora o okončanju rata.“
Ukrajinski politolog smatra da Putin žuri napraviti prvi potez kako bi se igra odvijala po njegovim pravilima. Zato je, kako dodaje, i predložio Istanbul za razgovore – kao aluziju na pregovore u istom tom gradu u Turskoj 2022., odmah nakon početka velike invazije, u kojima je Putin zapravo zahtijevao predaju Ukrajine. „Prema Putinovoj logici, to bi trebalo biti podsjetnik da se razgovori trebaju voditi pod ruskim uvjetima“, ocjenjuje Fesenko. On smatra da ruski predsjednik tom ponudom mami Ukrajinu u zamku, jer Kijev na kraju krajeva i ne može odbaciti pregovore i podršku SAD-a.
Ukrajinski analitičari smatraju da vlada u Kijevu mora učiniti sve da u svoju korist iskoristi zamku koju joj je Putin postavio. „Neophodno je pronaći format pregovora koji omogućuje sudjelovanje u tim razgovorima, ali na takav način da Ukrajina ne može biti optužena za nedostatak dobre volje za prekid vatre i postizanje mira. Trebalo bi inzistirati na proširenju formata tih razgovora u Istanbulu, jer je u pitanju sigurnost Europe. Ali, za Trumpa je primarni cilj da što brže okonča rat, bez obzira na uvjete, i da opere ruke od svake krivnje", kaže Dmitro Levus, direktor ukrajinskog Centra za društvena istraživanja „Meridijan".
Kako će se postaviti Trump?
Oleksandar Krajev iz ukrajinskog analitičkog centra Prizma smatra da će Rusi u Istanbulu iznijeti iste narative i iste zahtjeve kao i ranije. A ako europski partneri i SAD ponude Ukrajini perspektivu i podršku koja će joj omogućiti da još jednom odbaci sve ruske zahtjeve, Kijev, prema njegovu mišljenju, neće morati ni pregovarati o Putinovim uvjetima.
Međutim, ako partneri Kijeva odbiju pružiti podršku, Ukrajina će morati pregovarati radi samih pregovora, kako bi postigla i održala prekid vatre.
„Ako Rusi miniraju te pregovore, sasvim je moguće da američki predsjednik Trump neće imati izbora i morat će 'pritisnuti' Ruse, jer će u suprotnom biti viđen kao slab. On je dosad previše uložio u otpočinjanje tih pregovora i u njihov uspjeh — u smislu vlastitog imidža, vlastite politike, pa čak i ekonomski“, ocjenjuje Krajev za DW. A ako bi Rusi sada prekinuli pregovore, oni bi bili ti koji bi morali biti pod pritiskom, smatra analitičar. Na kraju krajeva, kako naglašava Krajev, Ukrajina je cijelo vrijeme javno demonstrirala mnogo produktivniju poziciju.
