svijet.hr
18. Rujan 2026.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
MLINAR
Ravnopravnost:

Žene bi mogle preuzeti vodeće dužnosti u EU-u

Žene bi mogle preuzeti vodeće dužnosti u EU-u
Izvor: Shutterstock

Moguće je da će nakon europskih izbora u lipnju na čelu Europske komisije, Vijeća EU-a, Europskog parlamenta i europske diplomacije biti žene.

SIJEčANJ
20
2024

Piše:

Hina

Te dužnosti, piše Politico bit će podijeljene između glavnih političkih skupina. Nagađanja o tome tko će ih dobiti omiljena je tema ovih dana u Bruxellesu.

Često se spominju četiri imena – sve žene – u vezi s tim dužnostima: Njemica Ursula von der Leyen ostala bi po tim glasinama predsjednica Europske komisije, Maltežanka Roberta Metsola ostala bi predsjednica Europskog parlamenta, danska premijerka Mette Frederiksen postala bi predsjednica Europskog vijeća, a estonska premijerka Kaja Kallas preuzela bi dužnost visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (šefica europske diplomacije).

„To je tim iz snova”, rekao je diplomat koji je želio ostati neimenovan. „To bi poslalo tako snažnu poruku.”

Nikakva odluka još nije donesena i iznenađenja pri podjelama dužnosti nisu rijetkost (Von der Leyen prošli put mnogima nije bila na radaru) pa tako i mnoga imena muških kandidata i dalje kruže.

Uz to, odluka o predsjedniku Europskog parlamenta više je na političkim strankama i europskim zastupnicima nego na nacionalnim čelnicima.

No ta kombinacija mogla bi imati smisla – u scenariju po kojem čelnici EU-a, većinom muškarci, odluče da to budu sve žene.

Komisija i Europski parlament ostali bi u rukama Europske pučke stranke (EPP), socijalisti bi dobili Europsko vijeće, a liberali bi imali potpunu kontrolu nad europskom diplomacijom.

To bi bilo tako kada bi EPP i S&D bili prvi i drugi na europskim izborima, a liberali vjerojatno četvrti.

Krajnje desni Identitet i demokracija (ID) i desni Europski konzervativci i reformisti (ECR) vjerojatno će dobro proći na europskim izborima. ID bi trebao biti treći, a ECR peti. Nagađa se da bi ECR mogao dobiti dužnost potpredsjednika Komisije.

Ta imena imaju smisla osobito zato što Von Der Leyen i Metsola vjerojatno neće nikamo drugamo.

Diplomati također sve ozbiljnije razmatraju mogućnost da Frederiksen zamijeni Charlesa Michela na čelu Europskog vijeća.

U kuloarima se također sve više za šeficu diplomacije spominje Kallas, velikim dijelom zahvaljujući zemljopisu.

U svjetlu rata u Ukrajini, mnogi čelnici iz istočne Europe smatraju da bi jedno od čelnih mjesta u EU-u trebalo otići u tom smjeru. Kallas je to i sama rekla za Politico prošle godine: „Mi bismo trebali biti na radaru za najviše dužnosti.”

Štoviše, povratak Donalda Tuska – bivšeg predsjednika Europskog vijeća, a sada poljskog premijera – znači da je Poljska najveća europska zemlja s čelnikom iz EPP-a pa će „jednostavno biti nemoguće izbjeći” da najvišu dužnost dobije netko iz istočne Europe, rekao je europski dužnosnik.

Po tom scenariju, istok bi imao Kallas, zapad Von der Leyen, sjever Frederiksen, a jug Metoslu.

Dodajte tome Christine Lagarde na čelu Europske središnje banke (ECB) (mandat joj traje do 2027.) i Nadiu Calvino, koja je tek započela mandat na čelu Europske investicijske banke – i žene bi imale sve najmoćnije pozicije u EU-u.

Ništa u EU-u, međutim, nije lako. Za neke na lijevom centru, Frederiksen nije dovoljno socijalistkinja s obzirom na strogu dansku politiku prema migracijama, a za neke diplomate Kallas je preoštra u pogledu Rusije, što znači da bi mogla naići na isto protivljenje i kad je riječ o dužnosti šefice europske diplomacije.

EU ne stoji dobro kad je riječ o imenovanju žena na visoke dužnosti, osim u slučaju visokog predstavnika za vanjske poslove s obzirom na to da su žene dva puta obnašale tu dužnost od ukupno tri – Britanka Catherine Ashton i Talijanka Federica Mogherini, prije nego je Španjolac Josep Borrell preuzeo dužnost nakon zadnjih europskih izbora.

Dužnost predsjednika Europskog vijeća obnašala su trojica muškaraca - Belgijci Herman Van Rompuy i Charles Michel, a između njih Poljak Donald Tusk. Komisija je prije Von der Leyen imala samo predsjednike.

Od prvih izbora za Europski parlament 1979., od ukupno 17 njegovih predsjednika samo su tri bile žene - Simone Veil, Nicole Fontaine i sada Metsola.

Kada je riječ o odborima i političkim skupinama u Parlamentu, žene su također podzastupljene. Samo tri od sedam političkih skupina imaju predsjednice – Socijalisti i demokrati, Zeleni i Ljevica, a samo sedam žena predsjednice su odbora u odnosu prema 17 muškaraca. Čak Odbor za prava žena i jednakost spolova ima predsjednika.

Ključne riječi: europske, &ndash, europskog, &scaron, dužnosti, dužnost, vijeća, leyen, kallas, diplomacije, frederiksen, &bdquo, mu&scaron, europski, predsjednika,
PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
SIJEčANJ
20
2024
<
>
  • Carney: Kanada će sama odlučivati ​​o svojim partnerstvima 
    Carney: Kanada će sama odlučivati ​​o svojim partnerstvima 
    Kanadski premijer Mark Carney u četvrtak je pozdravio ambiciju Europske unije da Ottawu učini pridruženom članicom bloka od 27 zemalja te izjavio da će kanadski zakonodavci na kraju glasati o konačnoj strukturi tog saveza.
    20.01.2024.
  • Ursula von der Leyen ima ideju stvaranja velikog saveza: Je li to realno?
    Ursula von der Leyen ima ideju stvaranja velikog saveza: Je li to realno?
    Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu bi trebala predložiti veliku promjenu europske sigurnosne arhitekture – osnivanje Europskog sigurnosnog vijeća
    20.01.2024.
  • Trumpovi izaslanici razgovarali s Putinom, pomaka nema
    Trumpovi izaslanici razgovarali s Putinom, pomaka nema
    Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je održao više od tri sata duge, "iznimno korisne" razgovore s dvojicom američkih izaslanika koji nastoje postići dogovor o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je dužnosnik Kremlja.
    20.01.2024.
  • Hrvatska kupuje moćni korejski raketni sustav s dometom većim od 300 kilometara
    Hrvatska kupuje moćni korejski raketni sustav s dometom većim od 300 kilometara
     Na sjednici u petak Vlada će donijeti odluku o kupnji 18 samohodnih višecijevnih lansera raketa Chunmoo K239 sa pripadajućim raketama za 435,2 milijuna eura bez PDV-a, doznaje Jutarnji list.
    20.01.2024.
  • Šef CIA-e iznenada posjetio Moskvu: Poslao dramatično upozorenje Putinu?
    Šef CIA-e iznenada posjetio Moskvu: Poslao dramatično upozorenje Putinu?
    Direktor američke Središnje obavještajne agencije (CIA) John Ratcliffe iznenada je i u tajnosti jučer posjetio Moskvu, potvrđeno je jučer.
    20.01.2024.
  • Ukrajinci nastavili napadati Rusiju, na meti logistički centri Ozona
    Ukrajinci nastavili napadati Rusiju, na meti logistički centri Ozona
    U velikom napadu dronovima tijekom noći pogođeno je više lokacija u Rusiji, uključujući logističke centre internetskog trgovca Ozon.
    20.01.2024.
  • Politico: Veliki politički promašaj  Zelenskog na Balkanu
    Politico: Veliki politički promašaj  Zelenskog na Balkanu
    Posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Srbiji prošlog tjedna pokrenuo je niz burnih reakcija diljem Balkana. 
    20.01.2024.
  • Koje su poruke sporazuma Turske, Saudijske Arabije i Pakistana?
    Koje su poruke sporazuma Turske, Saudijske Arabije i Pakistana?
    Turska, Pakistan i Saudijska Arabija potpisali su prošlog petka u Meki obrambeni sporazum „čiji je cilj jačanje kolektivnog odvraćanja od svakog čina agresije“. No koliko daleko bi ta suradnja išla u slučaju prijetnje?
    20.01.2024.
  • Iran i Trump naznačili da je dogovor blizu
    Iran i Trump naznačili da je dogovor blizu
    Iran je rekao da je SAD spreman "vratiti se obvezama", dok je nijekao da su pregovori s Washingtonom u tijeku, nakon što je predsjednik Donald Trump signalizirao da je dogovor u pripremi.
    20.01.2024.
  • Trump otkazao nove napade na Iran nakon zahtjeva saveznika s Bliskog istoka
    Trump otkazao nove napade na Iran nakon zahtjeva saveznika s Bliskog istoka
    Donald Trump izjavio je da neće nastaviti s novim napadom na Iran nakon što su saveznici s Bliskog istoka zatražili od SAD-a da odustane jer su dogovoreni "perimetri dogovora".
    20.01.2024.

Najčitanije

DOKAP

Dioničari Jadrana podržali dokapitalizaciju konzorcija Aminessa, Texo Moliora i FEAL-a

DINAMOVA KRIZA

Boban zasad neće dirati Kovačevića, ali pet kandidata vreba iz prikrajka

OTPAD

Hrvatska kasni s rješenjem problema otpada

PORUKE

Carney: Kanada će sama odlučivati ​​o svojim partnerstvima 

UPOZORENJE

Sikorski upozorio Ukrajinu: I Hrvatskoj je bilo rečeno isto

GORIVO

Stiže najskuplji dizel u povijesti Hrvatske

ZLOČINI

Misija UN-a pronašla dokaze koji upućuju na amerićke ratne zločine u Iranu; Washington odbacuje izvješće

INVESTICIJE

Koka uložila 20 milijuna eura u novu valionicu u Varaždinu

MLINAR
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam