svijet.hr
26. Svibanj 2026.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
MLINAR
Ravnopravnost:

Žene bi mogle preuzeti vodeće dužnosti u EU-u

Žene bi mogle preuzeti vodeće dužnosti u EU-u
Izvor: Shutterstock

Moguće je da će nakon europskih izbora u lipnju na čelu Europske komisije, Vijeća EU-a, Europskog parlamenta i europske diplomacije biti žene.

SIJEčANJ
20
2024

Piše:

Hina

Te dužnosti, piše Politico bit će podijeljene između glavnih političkih skupina. Nagađanja o tome tko će ih dobiti omiljena je tema ovih dana u Bruxellesu.

Često se spominju četiri imena – sve žene – u vezi s tim dužnostima: Njemica Ursula von der Leyen ostala bi po tim glasinama predsjednica Europske komisije, Maltežanka Roberta Metsola ostala bi predsjednica Europskog parlamenta, danska premijerka Mette Frederiksen postala bi predsjednica Europskog vijeća, a estonska premijerka Kaja Kallas preuzela bi dužnost visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (šefica europske diplomacije).

„To je tim iz snova”, rekao je diplomat koji je želio ostati neimenovan. „To bi poslalo tako snažnu poruku.”

Nikakva odluka još nije donesena i iznenađenja pri podjelama dužnosti nisu rijetkost (Von der Leyen prošli put mnogima nije bila na radaru) pa tako i mnoga imena muških kandidata i dalje kruže.

Uz to, odluka o predsjedniku Europskog parlamenta više je na političkim strankama i europskim zastupnicima nego na nacionalnim čelnicima.

No ta kombinacija mogla bi imati smisla – u scenariju po kojem čelnici EU-a, većinom muškarci, odluče da to budu sve žene.

Komisija i Europski parlament ostali bi u rukama Europske pučke stranke (EPP), socijalisti bi dobili Europsko vijeće, a liberali bi imali potpunu kontrolu nad europskom diplomacijom.

To bi bilo tako kada bi EPP i S&D bili prvi i drugi na europskim izborima, a liberali vjerojatno četvrti.

Krajnje desni Identitet i demokracija (ID) i desni Europski konzervativci i reformisti (ECR) vjerojatno će dobro proći na europskim izborima. ID bi trebao biti treći, a ECR peti. Nagađa se da bi ECR mogao dobiti dužnost potpredsjednika Komisije.

Ta imena imaju smisla osobito zato što Von Der Leyen i Metsola vjerojatno neće nikamo drugamo.

Diplomati također sve ozbiljnije razmatraju mogućnost da Frederiksen zamijeni Charlesa Michela na čelu Europskog vijeća.

U kuloarima se također sve više za šeficu diplomacije spominje Kallas, velikim dijelom zahvaljujući zemljopisu.

U svjetlu rata u Ukrajini, mnogi čelnici iz istočne Europe smatraju da bi jedno od čelnih mjesta u EU-u trebalo otići u tom smjeru. Kallas je to i sama rekla za Politico prošle godine: „Mi bismo trebali biti na radaru za najviše dužnosti.”

Štoviše, povratak Donalda Tuska – bivšeg predsjednika Europskog vijeća, a sada poljskog premijera – znači da je Poljska najveća europska zemlja s čelnikom iz EPP-a pa će „jednostavno biti nemoguće izbjeći” da najvišu dužnost dobije netko iz istočne Europe, rekao je europski dužnosnik.

Po tom scenariju, istok bi imao Kallas, zapad Von der Leyen, sjever Frederiksen, a jug Metoslu.

Dodajte tome Christine Lagarde na čelu Europske središnje banke (ECB) (mandat joj traje do 2027.) i Nadiu Calvino, koja je tek započela mandat na čelu Europske investicijske banke – i žene bi imale sve najmoćnije pozicije u EU-u.

Ništa u EU-u, međutim, nije lako. Za neke na lijevom centru, Frederiksen nije dovoljno socijalistkinja s obzirom na strogu dansku politiku prema migracijama, a za neke diplomate Kallas je preoštra u pogledu Rusije, što znači da bi mogla naići na isto protivljenje i kad je riječ o dužnosti šefice europske diplomacije.

EU ne stoji dobro kad je riječ o imenovanju žena na visoke dužnosti, osim u slučaju visokog predstavnika za vanjske poslove s obzirom na to da su žene dva puta obnašale tu dužnost od ukupno tri – Britanka Catherine Ashton i Talijanka Federica Mogherini, prije nego je Španjolac Josep Borrell preuzeo dužnost nakon zadnjih europskih izbora.

Dužnost predsjednika Europskog vijeća obnašala su trojica muškaraca - Belgijci Herman Van Rompuy i Charles Michel, a između njih Poljak Donald Tusk. Komisija je prije Von der Leyen imala samo predsjednike.

Od prvih izbora za Europski parlament 1979., od ukupno 17 njegovih predsjednika samo su tri bile žene - Simone Veil, Nicole Fontaine i sada Metsola.

Kada je riječ o odborima i političkim skupinama u Parlamentu, žene su također podzastupljene. Samo tri od sedam političkih skupina imaju predsjednice – Socijalisti i demokrati, Zeleni i Ljevica, a samo sedam žena predsjednice su odbora u odnosu prema 17 muškaraca. Čak Odbor za prava žena i jednakost spolova ima predsjednika.

Ključne riječi: europske, &ndash, europskog, &scaron, dužnosti, dužnost, vijeća, leyen, kallas, diplomacije, frederiksen, &bdquo, mu&scaron, europski, predsjednika,
PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
SIJEčANJ
20
2024
<
>
  • Trump najavio da će prekršiti 47 godina star protokol
    Trump najavio da će prekršiti 47 godina star protokol
    Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će razgovarati s tajvanskim predsjednikom Lai Ching-teom o mogućoj prodaji oružja Tajvanu, što bi predstavljalo veliko odstupanje od dugogodišnje diplomatske prakse.
    20.01.2024.
  • Putin stigao u Peking, Rusija ne može bez kineske pomoći
    Putin stigao u Peking, Rusija ne može bez kineske pomoći
    Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovao je u Peking na sastanak s kineskim kolegom Xi Jinpingom, i to samo nekoliko dana nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa.
    20.01.2024.
  • Trump: Kina će kupovati američku naftu
    Trump: Kina će kupovati američku naftu
    Kina se također složila pomoći u pregovorima s Iranom i ne isporučivati vojnu opremu Teheranu, rekao je Trump, dodajući da bi kineski čelnik volio vidjeti Hormuški tjesnac otvoren i bez cestarina.
    20.01.2024.
  • Trump bijesan, nastavak rata vjerojatan 
    Trump bijesan, nastavak rata vjerojatan 
    Donald Trump sve je bjesniji zbog načina na koji Iranci vode pregovore o okončanju rata. 
    20.01.2024.
  • Objavljeno što je Iran tražio od Amerike, Trump pobjesnio
    Objavljeno što je Iran tražio od Amerike, Trump pobjesnio
    Iranski državni mediji prikazali su američki prijedlog za okončanje rata na Bliskom istoku kao poziv na predaju Teherana.
    20.01.2024.
  • Putin: Rat u Ukrajini se bliži kraju
    Putin: Rat u Ukrajini se bliži kraju
    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako smatra da se rat u Ukrajini privodi kraju, a ta je izjava uslijedila samo nekoliko sati nakon što se na najskromnijoj moskovskoj paradi povodom Dana pobjede zavjetovao da će poraziti Ukrajinu.
    20.01.2024.
  • Trump: Pauziramo operaciju Projekt sloboda
    Trump: Pauziramo operaciju Projekt sloboda
    Donald Trump objavio je da pauzira "Projekt Sloboda", američku operaciju usmjeravanja nasukanih brodova iz Hormuškog tjesnaca, kako bi mogao dovršiti sporazum s Iranom, ali je dodao da će američka blokada iranskih luka ostati na slobodi.
    20.01.2024.
  • Što to Kina nudi Europskoj uniji?
    Što to Kina nudi Europskoj uniji?
    Odnosi EU-a i SAD-a klize u krizu, a Peking to vidi kao priliku. Kina traži podršku u Europi za budući multipolarni svjetski poredak.
    20.01.2024.
  • Rasplamsao se rat, Amerikanci uništavaju iranske brodove
    Rasplamsao se rat, Amerikanci uništavaju iranske brodove
    Pokušaj Donald Trumpa da otvori Hormuški tjesnac jučer je izazvao ponovno rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku.
    20.01.2024.
  • Trump: Drastično ću smanjiti broj američkih vojnika u Europi
    Trump: Drastično ću smanjiti broj američkih vojnika u Europi
    Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će razmotriti novi mirovni prijedlog Teherana, no odmah je izrazio sumnju u njegove izglede, poručivši kako Iran još nije "platio dovoljno visoku cijenu".
    20.01.2024.

Najčitanije

UMJETNA INTELIGENCIJA

AI era je stigla: Hrvatskoj treba nova generacija softverskih inženjera

POSJETA

Poreč odlično posjećen u predsezoni

POTVRDA

Dinamov sportski direktor potvrdio prvi transfer za novu sezonu

HAKERI

Upali u stranice ministarstva: Smrt ustašama, živela Velika Srbija

RASPLET

Milan ostao bez Lige prvaka, povijesni uspjeh Coma

PORUKE

Brnabić studentima: Ne sviđa vam se u Srbiji? Idite u Hrvatsku

BLIZU DOGOVORA

Trump objavio da je dogovor blizu, Iran odmah poslao upozorenje o Hormuškom tjesnacu

OSVETA

Rusi se osvetili divljačkim napadom na Kijev

MLINAR
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam