Međunarodni institut za istraživanje potrošača pomno se pozabavio kiselim kupusom, čestim pratiocem jelovnika tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana.
Pregledavajući 16 uzoraka prethodno zapakiranog kiselog kupusa, otkrili su da je, što se tiče udjela soli, često bolji izbor kupus u plastičnoj posudi.
Sol, aditivi...
Ocjenjivači Međunarodnog instituta za istraživanje potrošača provjerili su ponudu prepakiranog kiselog kupusa u plastičnim posudama, plastičnim vrećicama i staklenkama u ljubljanskim trgovinama u sklopu javne usluge usporednog ocjenjivanja roba i usluga koju sufinancira Ministarstvo Gospodarstvo, Turizam i Sport.
Procijenili su količinu soli i aditiva u pojedinim uzorcima, njihove oznake i aspekt održivosti. Jedan uzorak dobio je ocjenu vrlo dobar, a šest ih je dobilo ocjenu dobar. Njih osam dobilo je prosječnu ocjenu.
Ispitivani pretpakirani kiseli kupus u prosjeku je sadržavao 1,15 grama soli na 100 grama proizvoda.
Najviše soli pronađeno je u kiselom kupusu u staklenoj posudi Mercatorove robne marke Radi imamo namaje, u kojoj je bilo 1,7 grama soli na 100 grama proizvoda. Kako navode u institutu, ovaj proizvod je bio ja crveno svjetlo na semaforu za hranu, koje označava hranu s puno soli i treba jesti u manjim količinama.
Ostali ispitani uzorci dobili su oznaku sa žutim svjetlom, što označava proizvode sa srednjim udjelom soli i preporuča se konzumiranje nekoliko puta tjedno.
Prema etiketi, kiseli kupus u plastičnoj posudici sadržavao je i najmanje soli, 0,88 grama na 100 grama proizvoda.
“Primjećujemo da je kiseli kupus u staklenoj posudi obično slaniji od onoga u plastičnoj posudi. S gledišta udjela soli, stoga je kupus u plastičnoj posudi često bolji izbor", napisali su iz instituta.
Cijena nema veze s kvalitetom
Ujedno su objasnili da sol ima važnu ulogu u proizvodnji kiselog kupusa sa stajališta sigurnosti i kvalitete. Između ostalog, sol djeluje i kao prirodni konzervans, daje kupusu odgovarajuću teksturu i iz njega izvlači sok.
Na pakiranju 11 od 16 proizvoda stajalo je da je kupus "tradicionalno kiseljen". Kako ističu u institutu, mnogi su pak sadržavali aditive, uključujući i konzervanse. Dva proizvoda s ovom oznakom, BioZone (Mercator) i Spar, oba su bila bez aditiva. Dva su sadržavala konzervanse, i to Natureta u vrećici i Požar u posudi.
Većina ispitivanog kiselog kupusa imala je jasno navedenu zemlju podrijetla, a podrijetlo većine ispitivanih uzoraka bila je Slovenija.
Za kilogram pretpakiranog kiselog kupusa u prosjeku je trebalo izdvojiti 2,70 eura. Pritom ocjenjivači ističu da cijena nije pouzdan pokazatelj kvalitete.
Najveću ukupnu ocjenu dobio je Sparov kiseli kupus u plastičnoj posudi, koji je ujedno imao najnižu cijenu po kilogramu (1,89 eura). Po ocjenjivanju slijedi najskuplji kiseli kupus BioZone (Mercator) koji jedini ima certifikat ekološke proizvodnje. Za kilogram potonjeg trebalo je izdvojiti 4,98 eura.
Kakav kupus birati?
U Međunarodnom institutu za istraživanje potrošača potrošačima savjetuju da biraju kiseli kupus bez aditiva ili barem bez konzervansa. Budući da je kupus izvor soli, savjetuju da odaberete proizvod s manje soli.
Nepasterizirano kiselo zelje preporuča se koristiti odmah, a pasterizirano kiselo zelje preporuča se koristiti u kuhanju ili pri kupnji temeljca.
