OECD indikatori pokazuju sposobnost umjetne inteligencije u replikaciji ljudske inteligencije i pomažu donositeljima odluka razumjeti sposobnosti AI-a u odnosu na čovjeka. Istraživanje je objavljeno 2025. godine i odrađeno je na modelima koji su tada bili dostupni. Prema OECD-u, današnji AI modeli uglavnom su između razine 2 i 3: jako dobri u jeziku i nekim kognitivnim zadacima, a slabiji u dugoročnom planiranju, socijalnom razumijevanju i “pravom” kritičkom razmišljanju.
„OECD želi da države i firme imaju zajednički način procjene koje će poslove AI moći automatizirati, kako će se obrazovanje morati mijenjati, gdje AI može pomagati ljudima, a gdje predstavljati rizik. Jedna od ključnih poruka izvještaja je da AI napreduje brže nego što društvo razumije njegove posljedice. Zato društvu trebaju jasni i usporedivi pokazatelji, slično kao što postoje testovi za ljudske vještine (npr. PISA)“ – istaknuo je Tomislav Dominković, glavni izvršni direktor Sveučilišta Algebra Bernays.
Hoće li programeri izumrijeti?
Iako se modeli razvijaju vrlo brzo i u nekim područjima dosežu razinu vrlo kvalitetnih stručnjaka, stvarna razina njihova korištenja i dalje je daleko ispod teorijskih mogućnosti. Slično pokazuje i Anthropicovo istraživanje iz ožujka 2026., koje naglašava razliku između onoga što AI teoretski može napraviti i onoga za što ga korisnici u praksi doista koriste. Usporedimo li OECD AI indikatore s Anthropicovim teorijskim maksimumom, rezultat je da je razina korištenja daleko od teorijskih mogućnosti (33%). Anthropicovo istraživanje pokazuje da još uvijek nema sustavnog povećanja nezaposlenosti radi umjetne inteligencije – događa se premještanje određenih profila iz tehnološke industrije u druge industrije koje također razvojem softverskih rješenja prolaze digitalnu transformaciju.
„Hrvatska u usporedbi s ostatkom EU ne stoji dobro s usvajanjem AI-a u poslovanje. Želimo li biti konkurentni, moramo se značajno ubrzati. Samim time, sve tvrtke koje će ići prema daljnjoj transformaciji poslovanja trebat će i junior i senior programere koji će im pomagati na tom putu. Pojeftinjenjem procesa programiranja uz korištenje AI-a, izrada softvera postaje jeftinija i primjena softverskih rješenja događat će se u tvrtkama u kojima je to do sada bilo preskupo, tj. očekujemo da će broj programera u Hrvatskoj zapravo rasti. Prema U.S. Bureau of Labor Statistics iz 2025., potražnja za programerima trebala bi do 2034. rasti za čak 15,5%“ – ističe Dominković.
AI metodologija kao ključ konkurentnosti poslovanja
U Hrvatskoj i dalje postoji puno skepticizma po pitanju usvajanja AI-a. Podaci Eurostata ukazuju na značajno zaostajanje Hrvatske u odnosu na druge usporedive zemlje članice EU. Umjetna inteligencija više nije ograničena na izolirane eksperimente i pilot-projekte, već postupno postaje sastavni dio svakodnevnog poslovanja na razini cijelih organizacija: „Prema Deloitteovu izvještaju The State of AI in the Enterprise 2026, pristup zaposlenika AI alatima porastao je za čak 50 posto tijekom 2025. godine, što pokazuje da kompanije ubrzano integriraju AI u operativne procese.
Istovremeno, sve je veći broj tvrtki koje očekuju konkretnu „produktivizaciju” postojećih AI pilot-projekata, odnosno njihovo pretvaranje u stvarne poslovne alate koji donose mjerljive rezultate“ – rekao je Marko Pršić, glavni konzultant za AI Sveučilišta Algebra Bernays.
Udio takvih kompanija udvostručio se u posljednjem razdoblju, a očekivanja od AI-ja postaju sve ambiciozniji. Poseban fokus stavlja se na razvoj AI agenata, sustava koji mogu samostalno izvršavati određene zadatke i donositi odluke unutar poslovnih procesa. Kompanije procjenjuju da će se broj AI agenata u organizacijama utrostručiti tijekom sljedeće dvije godine. Fokus kompanija više nije samo na eksperimentiranju s umjetnom inteligencijom, nego na dokazivanju njezine konkretne poslovne vrijednosti. Posebno je zanimljivo da čak 90% CEO-a vjeruje kako će AI agenti već tijekom ove godine donijeti mjerljiv povrat ulaganja (ROI). Time AI iz faze tehnološkog trenda prelazi u fazu poslovnog imperativa, gdje se od projekata očekuju jasni financijski učinci, povećanje produktivnosti i optimizacija troškova.
„Jedan od najpoznatijih primjera dolazi iz fintech kompanije Klarna. Njihov AI asistent preuzeo je dvije trećine svih korisničkih upita na 23 tržišta i na čak 35 jezika. Istovremeno je prosječno vrijeme rješavanja korisničkih zahtjeva smanjeno s 11 na samo dvije minute, a kompanija procjenjuje da su ostvarene uštede dosegnule 40 milijuna američkih dolara“ – ističe Pršić.
Danas, najveći izazov više nije sama tehnologija, već sposobnost organizacija da prepoznaju gdje i kako (i kako brzo) AI može donijeti najveću vrijednost. Istraživanje Mapping AI into Production poslovne škole INSEAD pokazuje da kompanije koje sustavno prilagođavaju svoje poslovne procese umjetnoj inteligenciji ostvaruju 12% veću produktivnost, 18 posto veću vjerojatnost privlačenja novih kupaca te gotovo dvostruko veći prihod u odnosu na organizacije koje AI uvode parcijalno i bez šire transformacije: „Upravo zato je Sveučilište Algebra Bernays razvilo posebnu AI at Scale metodologiju, kojom pomaže tvrtkama iz svih sektora domaćeg gospodarstva transformirati svoje poslovanje uz pomoć umjetne inteligencije. Metodologija je usmjerena strateškom usvajanju AI-a, njegovoj sigurnoj implementaciji i konkretnim poslovnim rezultatima. Kroz četiri jasno definirane faze gradimo ne samo rješenja, već i internu sposobnost timova da samostalno razvijaju i upravljaju AI inicijativama“ – naglašava Pršić.
