Kibernetički su kriminalci na darknetu objavili oko 1,44 milijuna datoteka ukradenih iz uprave grada-pokrajine Berlina. Podaci, ukupne veličine 5,8 terabajta, postali su dostupni nakon što je berlinska pokrajinska vlada odbila platiti otkupninu od 30 bitcoina, odnosno oko dva milijuna eura.
Vladajući gradonačelnik Berlina Kai Wegner (CDU) opravdao je tu odluku riječima: „Tko nam jamči da, čak i da smo platili, ti podaci već odavno nisu negdje drugdje?"
Njemački Savezni ured za informacijsku sigurnost (BSI) izrazio je veliku zabrinutost i upozorio da bi objava osjetljivih informacija mogla predstavljati „različite rizike za pogođene pojedince, a naposljetku i za društvo".
Što se dogodilo?
Od 7. do 12. kolovoza hakeri su pristupili dijelovima interne računalne mreže berlinske pokrajinske uprave i preuzeli velike količine podataka. Pogođene su dvije senatske uprave, odnosno pokrajinska ministarstva nadležna za graditeljstvo i promet.
Uprava je napad primijetila 14. kolovoza, a javnost je o njemu obavijestila tri dana kasnije.
Kriminalci su tražili otkupninu od 30 bitcoina, što je u tom trenutku iznosilo oko dva milijuna eura. Berlinska pokrajinska vlada odbila je platiti.
U petak, 4. rujna, istekao je ultimatum koji su postavili hakeri, nakon čega su podaci objavljeni na darknetu. To je dio interneta čiji sadržaji nisu dostupni putem uobičajenih tražilica. Komunikacija je šifrirana, a i autori sadržaja, i oni koji im pristupaju, nastoje ostati anonimni.
Još nije jasno je li objavljeno sve što je ukradeno tijekom napada ili samo dio preuzetih podataka.
Tko su hakeri?
Za napad se smatra odgovornom skupina Rhysida, čije ime potječe od jednog roda stonoge. Skupina je odranije poznata njemačkim sigurnosnim tijelima.
Stručnjakinja za informatičku sigurnost Bianca Kastl, članica „Chaos Computer Cluba" (CCC), izjavila je za javni servis rbb da je Rhysida ranije napala i ucjenjivala i grad Stuttgart, po sličnom obrascu kao sada Berlin.
Prema podacima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, skupina je prije svega financijski motivirana.
Što je ukradeno i postavljeno na darknet?
Za potpunu analizu ovako opsežnog curenja podataka potrebno je neko vrijeme. Prvi pregledi dokumentacije koje su proveli stručnjaci i vodeći njemački mediji pokazuju, međutim, da posljedice napada nadilaze okvire berlinske gradsko-pokrajinske uprave.
Osobni podaci zaposlenika: među objavljenim dokumentima nalaze se kadrovski dosjei i drugi službeni dokumenti zaposlenika berlinske uprave.
Kritična infrastruktura: kako prenosi Tagesspiegel, hakeri su objavili i sadržaje značajne za sigurnost Njemačke i Berlina. Među njima su podaci o posebno zaštićenim objektima, poput toplana, skladišta goriva, postrojenja za hitno opskrbljivanje strujom i trafostanica.
Objavljeni su i povjerljivi podaci o zatvorima, vodovodima i poduzećima namjenske industrije, kao i dokumenti koji se odnose na Bundeswehr i obrambene poslove berlinske Senatske uprave za unutarnje poslove.
Ured kancelara i Bundeswehr: Spiegel navodi da su curenjem podataka pogođeni i brojni interesi saveznih vlasti Njemačke. Među objavljenim dokumentima nalazi se više od 550 datoteka o proširenju zgrade Ureda kancelara. Riječ je o planovima, ekspertizama i službenim mišljenjima, između ostalog i dokumentima berlinske pokrajinske kriminalističke policije.
Operativno zapovjedništvo Bundeswehra priopćilo je da nadležna tijela analiziraju objavljene podatke. U razmjeni informacija sudjeluje i Nacionalni centar za kibernetičku obranu.
Koje opasnosti sada prijete?
Sigurnosne službe i stručnjaci ukazuju na nekoliko mogućih posljedica objave podataka.
Ukoliko se potvrdi da među dokumentima ima sigurnosno relevantnih informacija, strane obavještajne službe, ekstremističke skupine ili teroristi mogli bi ih pokušati iskoristiti za svoje ciljeve. Posebno su osjetljivi podaci o objektima koji bi u slučaju rata ili druge izvanredne situacije morali biti dodatno zaštićeni.
Stručnjaci CCC-a upozoravaju da velika količina procurjelih osobnih podataka povećava opasnost od krađe identiteta. Što kriminalci više znaju o nekoj osobi, to se uvjerljivije mogu predstaviti kao ta osoba, u njezino ime naručivati robu, sklapati ugovore ili pokušati počiniti druge prijevare.
BSI očekuje i povećan broj ciljanih tzv. phishing napada. Koristeći informacije iz objavljenih dokumenata, kriminalci mogu sastaviti vjerodostojnije poruke i tako pokušati doći do dodatnih podataka, poput lozinki, adresa elektroničke pošte ili pristupnih podataka.
Političke manipulacije pred izbore
BSI upozorava i na takozvane operacije „Hack and Leak" u političkom prostoru, posebno uoči izbora. U takvim se operacijama ukradeni dokumenti ili elektronička prepiska objavljuju u trenutku koji odgovara napadačima, pri čemu pojedini sadržaji mogu biti izvučeni iz konteksta ili prikazani na obmanjujući način.
To je posebno osjetljivo jer se 20. rujna održavaju izbori za Predstavnički dom Berlina, odnosno pokrajinski parlament.
Pokrajinski izborni povjerenik Stefan Bröchler izjavio je za Bild da izborno okruženje, prema dosadašnjim saznanjima, nije pogođeno. To se odnosi na pripremu izbora, sam izborni dan i postupak do objave preliminarnih rezultata.
Teške optužbe: Berlin je godinama spavao
Stručnjak za informatičku sigurnost Manuel Atug, osnivač i glasnogovornik neovisne radne skupine za zaštitu kritične infrastrukture AG KRITIS, optužio je pokrajinu Berlin da nije poštovala propise o zaštiti povjerljivih podataka.
Atug je rekao da je „šokiran i bez riječi". Kao stručni je konzultant sudjelovao na sjednicama Odbora za unutarnje poslove berlinskog pokrajinskog parlamenta 2023. i 2025. godine. Tvrdi da je već tada upozoravao na ozbiljne sigurnosne propuste i „katastrofalno stanje kibernetičke sigurnosti" u Berlinu.
Oštre je kritike uputio i zamjenik predsjednika berlinskog ogranka Sindikata policije Torsten Schleicher. Ocijenio je da je napad političarima još jednom jasno pokazao da se u području kibernetičke sigurnosti „godinama spavalo".
„Ne može biti da su ovdje danima kradeni vrlo osjetljivi podaci, a da se jedina reakcija, kako se čini, sastoji u tome da se zaposlenicima naloži promjena lozinki. To svjedoči o određenoj bespomoćnosti", zaključio je Schleicher.
