Predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen tijekom vikenda je uzburkala duhove, priopćivši da su planovi za raspoređivanje europskih trupa u Ukrajini, kao dio postkonfliktnih sigurnosnih jamstava, „prilično precizni“.
„Imamo jasnu mapu puta i imali smo sporazum u Bijeloj kući... i taj posao napreduje vrlo dobro", rekla je Von der Leyen za dnevnik Financial Times u intervjuu objavljenom u nedjelju.
Ti su komentari donekle iznenađujući, jer su pojedinosti o mogućem raspoređivanju trupa do sada bile sve samo ne jasne. Ubrzo su uslijedile i reakcije država članica EU-a, uključujući i Njemačku.
„To su stvari o kojima ne razgovarate prije nego što sjednete za pregovarački stol s mnogim stranama, koje imaju pravo glasa po tom pitanju“, rekao je njemački ministar obrane Boris Pistorius.
Dakle, što je točno Von der Leyen namjeravala signalizirati i je li dala ikakve nagovještaje o predstojećim planovima?
Signal podrške
Guntram Wolff, viši suradnik think tanka Bruegel u Bruxellesu, rekao je za DW da je predsjednica Europske komisije govorila tijekom posjeta istočnoeuropskim državama, te da su njezini komentari vjerojatno trebali ublažiti zabrinutost tih država zbog straha od buduće ruske invazije.
„To je očigledno politička poruka. Ona je na istoku Europe, u posjetu vojnim bazama, govorila o mogućem raspoređivanju trupa u Ukrajini“, rekao je Wolff. „To je poruka podrške zemljama Istočne Europe.“
No čini se da su detalji o mogućem raspoređivanju europskih trupa ili potencijalnim američkim sigurnosnim jamstvima daleko od toga da budu jasni. Prema Ianu Lesseru, šefu bruxelleskog ureda Njemačkog Marshallova fonda, opisivanje postojećih planova kao „prilično preciznih“ zapravo je prilično netočno. Umjesto toga, trenutno se od SAD-a može očekivati samo pružanje „više istoga“, rekao je u izjavi za DW.
„Američka sigurnosna jamstva neće se razlikovati od vrste potpore koju je Ukrajina do sada dobivala od Sjedinjenih Država – poput obavještajne podrške ili zračnog transporta“, dodao je.
Većina stručnjaka isključuje mogućnost fizičke prisutnosti američkih trupa u Ukrajini, dodajući da je malo vjerojatno da bi potencijalna američka zračna potpora garantirala kinetički obrambeni odgovor (vojne trupe koje koriste konvencionalno oružje) ako bi Europljani u Ukrajini bili izloženi ruskom napadu.
Von der Leyen unaprijed nagovještava strateški plan
Wolff vjeruje da bi činjenica da je Von der Leyen spomenula razgovore o „nužnim točkama za funkcionalno raspoređivanje trupa“ mogla upućivati na to da bi se u mirovnom sporazumu očekivalo da ukrajinske, a ne europske snage drže liniju bojišnice.
U tijeku je rasprava o tome bi li budući mirovni sporazum uključivao raspoređivanje europskih trupa u svojstvu instruktora, u vidu mirovnih snaga ili duž bojišnice između Rusije i Ukrajine. „Mislim da je korektno skicirala plan“, kaže Wolff. „U suštini, naoružani Ukrajinci će držati liniju bojišnice, ali europske bi snage bile više u pozadini, uz potporu SAD-a. Mislim da je to tako zamišljeno.“
Naglašavanje potrebe da se osigura „održivo financiranje“ i oprema za ukrajinske oružane snage, na čemu je inzistirala Ursula von der Leyen, dodatno pokazuje namjere Europe da osigura više sredstava za jačanje obrane Ukrajine. U svibnju je EU odobrila paket financiranja od 150 milijardi eura (174 milijarde dolara) za europske tvrtke u svrhu kupnje oružja za Ukrajinu ili zajedničke proizvodnje oružja s ukrajinskim partnerima.
Prerano za „prilično precizan plan“?
Stručnjaci smatraju da se pojedinosti o raspoređivanju trupa EU, uključujući njihov kapacitet ili moguću buduću ulogu Washingtona u takvom raspoređivanju, još uvijek razrađuju. Konačna verzija tih planova vjerojatno će ovisiti o tome kako će izgledati sporazum između Rusije i Ukrajine.
Trenutno, kaže Lesser, „nema prekida vatre“, što znači da još nisu ispunjeni uvjeti za raspoređivanje europskih obrambenih trupa. „Sve dok nema mira, teško je točno reći kako bi mogla izgledati prisutnost europskih trupa i sigurnosna jamstva SAD-a“, pojašnjava on.
Andre Härtel, šef briselskog ureda Zaklade za znanost i politiku (SWP), podržao je ovu procjenu, rekavši da će vlade dodatno morati razjasniti brojne prepreke na nacionalnoj razini prije samog slanja trupa. „U Njemačkoj, na primjer, parlament bi morao glasati o svakom takvom prijedlogu“, objašnjava on.
Rasprava o raspoređivanju trupa ostaje sporna, jer postoji veliki rizik da dođe do sukoba europskih i ruskih snaga, a rat koji Europa pokušava okončati mogao bi se dodatno proširiti. „Mislim da Von der Leyen želi potaknuti Trumpa i europske lidere da učine više prije sastanka Koalicije voljnih u četvrtak“, smatra Härtel, misleći pri tome na skupinu od 31 zemlje koja je spremna posvetiti se pružanju budućih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu.
