think-tank SCSP (Special Competitive Studies Project), kojem je na čelu bivši šef Googlea Eric Schmidt, predvidio je u svojem najnovijem izvješću scenarij u kojem Sjedinjene Američke Države u ovom desetljeću trajno gube bitku s Narodnom Republikom Kinom za globalnu dominaciju. SCSP smatra kako će se do 2030. znati u čijoj će se slici oblikovati svijet predstojećih desetljeća, a sve će ovisiti o tome koja će strana odnijeti prevlast u digitalnim tehnologijama.
Vjerojatno najvažnija lekcija rata u Ukrajini jest ona o važnosti informacijske tehnologije na suvremenom bojištu. Sustavi poput satelistkog Starlinka omogućili su Ukrajincima da ostanu umreženi i u međusobnoj komunikaciji bez obzira na sve ruske protumjere i udare. Uz korištenje kriptiranih komunikacijskih aplikacija i velikog broja dronova za izviđanje i udare na ruske ciljeve poput artiljerijskih oruđa i tenkova, Ukrajincima je to bilo dovoljno da zaustave i preokrenu napredovanje neprijatelja koji je na papiru bio brojčano i oružano nadmoćniji. Slično je to lekcijama iz posljednjeg rata Azerbejdžana i Armenije, gdje su umreženi i jeftini azerbejdžanski dronovi potpuno neutralizirali skupi armenski oklop.
U takvom okružju, mogućnost djelovanja korištenjem slabo vidljivih komunikacijskih tehnologija, koje zahvaljujući niskoj snazi emitiranja neće privući artiljerijski odgovor ključna je za ratni uspjeh.
U tom smjeru razmišljaju i stručnjaci SCSP-a, koji kažu kako će globalnu dominaciju do 2030. steći pobjednik utrke u tri ključne tehnologije, mikroelektronici, 5G mrežama i umjetnoj inteligenciji.
SAD ubrzano gubi udio globalnog tržišta čipova, odnosno utrku u mikroelektronici. Svi sofisticirani čipovi proizvode se u istočnoj Aziji. Čak 98 posto svih čipova koje koristi Pentagon proizvode se u Kini. Kad je riječ o 5G tehnologiji, kineske kompanije kontroliraju opremu za velik dio interneta. SAD nema alternativu koju može ponuditi na tržištu. Zasad se Amerikanci koriste diplomatskim pritiscima na kupce 5G opreme i ograničenjem izvoza mikroelektronike u Kine. Međutim, 5G je utrka koja je tek započela i tek je krenuo razvoj 5G aplikacija za autonomiju, naprednu proizvodnju i internet stvari (IoT). Umjetna inteligencija će vjerojatno biti sljedeće poglavlje industrijske revolucije. Inteligentni sustavi i aplikacije povezat će i transformirati čitave industrije. Kina je daleko odmakla u razvoju umjetne inteligencije, bez barijera koje, primjerice, EU zakonodavstvo trenutno postavlja kako bi sačuvalo privatnost građana.
Sve tri ključne tehnologije odrazit će se i na bojište budućnosti. Sila koja umreži sve svoje kapacitete na bojištu, čiji dronovi, sustavi navođenja vatre i drugi borbeni sustavi budu u većoj mjeri autonomni i sposobni za samostalno djelovanje, čiji vojnici dobiju kompletniju sliku bojišta na svojim prijenosnim digitalnim uređajima, imat će premoć u djelovanju.
Sve to oslikava prilično mračnu budućnost za Ameriku. U scenariju u kojem SAD gubi bitku za digitalnu premoć do 2030., slijede desetljeća u kojima Kina potpuno dominira globalnom ekonomijom i zarađuje bilijune vrijednosti koju će donijeti nova tehnologija. Kina pritom gradi opskrbne lance na vlastitom teritoriju te kontrolira razvoj novih obnovljivih izvora energije.
U tom scenariju kineska tehnološka nadmoć dominira svijetom, a globalno gospodarstvo se za usluge poput računarstva u oblaku ili plaćanja, oslanja na kineska rješenja. U tom kontekstu, prevladava model zatvorenog interneta u kojem država kontrolira sve tijekove podataka, jer je zov autoritarnog nadzora nad mrežom pomoću kineskih tehnologija jednostavno prejak i za nominalno demokratske režime. Kao tvorac većine globalne digitalne infrastrukture, Kina je ujedno i njen vlasnik - onaj tko može nešto uništiti ujedno i kontrolira tu istu stvar. Od energetskih mreža, preko luka, financijskih sustava do vladinih birokracija, sve je premreženo kineskim hardverom za koji kineska vlada poznaje nesigurnosti koje omogućuju neovlašten pristu.
Takav scenarij urušio bio vojnu moć SAD-a i otvorio vrata NR Kini za preuzimanje Tajvana. Američka sposobnost projekcije moći nestaje pred kineskim masovno proizvedenim autonomnim bojevim sustavima najnovije generacije. Uz kontrolu nad većinom rijetkih minerala nužnih za digitalne tehnologiju i očekivano preuzimanje Tajvana kao proizvođača većine svjetskih poluvodiča, takvu Kinu više nitko ne može zaustaviti u globalnoj dominaciji.
Naravno, takav scenarij možda jest izvjestan, ali nije siguran. Uloga think-tankova poput SCSP-a upravo i je da američku vladu potaknu na pojačanu potrošnju sredstava na razvoj ključnih tehnologija identificiranih u scenariju. Neizvjesna je i uloga Europske unije, koja zaostaje za američkom i kineskom stranom u većini naprednih tehnologija, ali konkurira veličinom tržišta i stanovništvom, kao i položaj sve važnijeg svjetskog juga, u kojem je Kina stekla veliki goodwill primjenom meke moći.
