Britanska središnja banka snizila je danas ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova na 4,75 posto, kako se i očekivalo. U svjetlu usporavanja inflacije, i Švedska središnja banka očekivano je smanjila ključnu kamatnu stopu, odlučivši se na najveće smanjenje od 2014. godine - spustila ju je za 0,50 postotnih bodova na 2,75 posto.
Banka Engleske snizila je ključnu kamatnu stopu po drugi put od kolovoza nakon što je inflacija u zemlji od 1,7 posto najniža od 2021. godine.
Guverner Banke Engleske, Andrew Bailey, naglasio je da su uspjeli sniziti kamatne stope jer je inflacija niža od cilja banke od dva posto. “Inflacija mora ostati blizu cilja, stoga ne smijemo prebrzo ili previše odjednom spuštati kamatu. Ali ako se gospodarstvo bude razvijalo u očekivanom smjeru, možemo očekivati da će kamatne stope nastaviti padati”, rekao je, prenosi francuska novinska agencija AFP.
Središnje su banke ove godine počele snižavati kamatne stope nakon što su ih oštro povećale u nastojanju da ukrote inflaciju, koja je skočila od ublažavanja mjera zbog pandemije Covida-19 i početka ruske invazije na Ukrajinu.
Švedska središnja banka, Riksbank, također je danas odlučila ponovno smanjiti ključne kamatne stope. Bilo je to njegovo četvrto smanjenje ove godine, nakon što ih je u svibnju srezalo prvi put nakon osam godina.
"Riksbank je postupno ublažila monetarnu politiku ove godine, kako je inflacija pala, a gospodarska aktivnost ostala slaba", stoji u priopćenju banke, prenosi AFP.
Godišnja stopa inflacije u Švedskoj u rujnu je iznosila 1,6 posto, što je 0,3 postotna boda manje nego u kolovozu.
Švedska inflacija, prilagođena fiksnim kamatnim stopama (CPIF), koje Riksbank uzima u obzir pri formuliranju svoje monetarne politike, u listopadu je iznosila 1,5 posto na godišnjoj razini.
Odbor za otvoreno tržište Federalnih rezervi (FOMC) danas će objaviti najnoviju odluku o kretanju kamatnih stopa, koja bi, prema očekivanjima tržišta, trebala drugi put zaredom sniziti središnju kamatnu stopu u SAD-u.
