Čelnici zemalja NATO-a potvrdit će na svom samitu sljedeći tjedan u Vilniusu da će Ukrajina jednog dana postati članicom i složiti se oko načina kako ju približiti tome cilju, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.“Očekujem da će čelnici potvrditi da će Ukrajina postati članicom i složiti se oko načina kako približiti Ukrajinu tom cilju”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
“Sa samita ćemo poslati jasnu poruku - NATO je ujedinjen i Rusiji se agresija neće isplatiti”, rekao je Stoltenberg.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij traži od NATO-a čvrsta obećanja da će Ukrajina postati članicom kada završi rat, koji je pokrenula Rusija.
Glavni tajnik je rekao da se radi na tekstu koji će biti usvojen na samitu i u kojem će saveznici istaknuti svoju spremnost da ponude sigurnosna jamstva Ukrajini.
U Vilniusu će biti održan prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina, nove platforme, koja znači jačanje statusa Ukrajine u odnosima s NATO-om. Dosadašnja suradnja bila je institucionalizirana kroz Komisiju NATO-Ukrajinu, unutar koje Kijev nije mogao suodlučivait o pitanjima od zajedničkog interesa.
Za razliku od toga Vijeće NATO-Ukrajina bit će platforma za konzultacije i odlučivanje unutar koje će Ukrajina ravnopravno sudjelovati u području zajedničkih sigurnosnih pitanja.
Na osnivačkom sastanku Vijeća NATO-Ukrajina očekuje se predsjednik Volodimir Zelenskij, rekao je glavni tajnik Stoltenberg.
Stoltenberg je rekao da će čelnici NATO-a potvrditi višegodišnji program pomoći Ukrajini, koji će njezinim snagama omogućiti interoperabilnost sa snagama Saveza.
Čelnici 31 države članice NATO-a sastaju se u sljedeći utorak i srijedu na sastanku na vrhu u Vilniusu. Jedno od važnijih pitanja koje se pokušava riješiti prije samita je kako ukloniti tursku blokadu švedskom članstvu u NATO-u.
Švedska i Finska prošle su godine nakon ruskog napada na Ukrajinu odustale od duge povijesti neutralnosti i zatražile članstvo u NATO-u. U međuvremenu je Finska postala članicom, ali je Švedsku i dalje blokira Turska.
Ankara zamjera Stockholmu da pruža utočište članovima militantnih skupina, u prvom redu pristašama Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužuje za organiziranje demonstracija i financiranje terorističkih skupina.
Osim Turske, pristupanje Švedskoj još nije ratificirano u Mađarskoj, ali Budimpešta je najavila da će ukloniti blokadu čim to napravi Turska.
U ponedjeljak će se u Vilniusu sastati čelnici Turske i Švedske kako bi pokušali ukloniti tu blokadu.
Čelnici bi na samitu trebali također potvrditi da novi cilj izdvajanja za obranu, prema kojem bi dva posto BDP-a za obrambene potrebe bila donja, a ne više gornja granica.
