Rezolucija o Jasenovcu, usvojena u petak u Crnoj Gori, šalje namjernu politiku podjele unutar te zemlje te je riječ o instrumentalizaciji "jedne druge države u regiji", rekao je premijer Andrej Plenković u subotu.
Zastupnici u crnogorskom parlamentu u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije u parlamentu koji broji 81 zastupnika.
Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.
Plenković je u subotu na Dubrovnik forumu rekao kako ta rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”.
Premijer je rekao kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom” te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji”.
Premijer je iz Dubrovnika, „koji je doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, u kojima je nažalost tada sudjelovala i Crna Gora”, poručio kako će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze „instrumentalizacije parlamentarne većine” s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice.
„Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća”, zaključio je premijer, naglasivši da oni koji žele ići prema članstvu u EU-u moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.
Rezoluciju je u crnogorskom parlamentu podržala većina zastupnika "Pokreta Europa Sad" premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.
Rezolucija se primarno odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.
