Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i tvrtka Rheinmetall Unmanned Vehicles (nekadašnji DOK-ING) održali su 16. srpnja 2026. na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj završnu radionicu projekta CBRNe HERO – Safe and Effective CBRNe Response with Semiautonomous Heterogeneous Robotic System. Na radionici su predstavljeni rezultati projekta te demonstrirana razvijena robotska rješenja namijenjena sigurnijem i učinkovitijem odgovoru na CBRNe prijetnje.
Konkurentnost LARICS-a.
Događaj je okupio predstavnike državnih tijela, akademskih i istraživačkih institucija te vodeće predstavnike iz industrije. Na predstavljanju projekta sudjelovali su Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo vanjskih poslova, Sveučilište obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman, HGSS, Hrvatska obrtnička komora, kao i poduzeća Ericsson Nikola Tesla, Probotica, Romb, Velebit AI, HSTEC, OMCO i MARBLE.
U uvodnom obraćanju dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Bilas istaknuo je konkurentnost LARICS-a.
„Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja je jedan od naših produktivnijih laboratorija, koji danas broji preko 30 članova i 5 sveučilišnih nastavnika, što govori o velikoj istraživačkoj razvojnoj snazi. Istraživanja koja se provode u LARICS-u dosežu razinu tehnološke spremnosti (TLR) do 3 ili 4. Zahvaljujem DOK-ING-u, odnedavno Rheinmetall Unmanned Vehicles Ltd., koji se u današnjim geostrateškim previranjima i interesima na tržištu profilirao u važno poduzeće za vojnu industriju odnosno industriju dvojne namjene, te se nadam da će se naša suradnju koju imamo već više desetljeća i dalje uspješno nastaviti“, poručio je Bilas.
CBRNe HERO razvijen je s ciljem stvaranja heterogenog tima autonomnih robotskih sustava koji mogu sigurno djelovati u kemijskim, biološkim, radiološkim, nuklearnim i drugim visokorizičnim okruženjima.
Što mogu roboti?
Umjesto izlaganja ljudi opasnosti, roboti autonomno izviđaju teren, uspostavljaju komunikacijsku mrežu, prikupljaju uzorke, izrađuju digitalni model okoline i provode zadatke manipulacije te dekontaminacije.
"Najveći doprinos projekta HERO nije razvoj pojedinačnih robota, već stvaranje sustava u kojem različite robotske platforme međusobno surađuju i zajedno preuzimaju najopasnije zadatke. Time omogućujemo da ljudi donose odluke, a roboti ulaze u područja koja su za čovjeka preopasna. Vjerujemo da će upravo ovakvi heterogeni robotski sustavi u budućnosti postati standard u odgovoru na krizne situacije“, istaknuo je voditelj projekta prof. dr. sc. Matko Orsag.
Projekt objedinjuje bespilotne letjelice, kopnene robotske platforme, naprednu umjetnu inteligenciju, komunikacijske sustave i intuitivna sučelja za operatere u jedinstven sustav sposoban za djelovanje i u uvjetima kada su komunikacija i satelitska navigacija ograničeni ili potpuno nedostupni
Tijekom istraživanja ostvareni su značajni znanstveni i tehnološki rezultati kroz objavu radova na vodećim međunarodnim konferencijama i u znanstvenim časopisima, sudjelovanje i organizaciju međunarodnih robotskih natjecanja te uspješan prijenos razvijenih tehnologija u stvarne primjene.
Na završnoj radionici rezultati projekta predstavljeni su kroz tri demonstracije koje prikazuju ključne tehnologije razvijene u projektu: uspostavljanje autonomne komunikacijske mreže, autonomno uzorkovanje i manipulaciju te nove prototipove bespilotnih letjelica sposobnih za autonomno prianjanje na različite prirodne i umjetne površine, čime se značajno produljuje njihova autonomija i operativne mogućnosti u kriznim situacijama.
Projekt CBRNe HERO (NPOO.C3.2.R3-I1.04.0075) financiran je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Poziv Ciljana znanstvena istraživanja financira Europska unija – NextGenerationEU.
